Građani se se dovijaju na raze načine da se zaštite i sačuvaju zdravlje. 

- Sve obaveze pozavršam ujutro, najkasnije do 9 sati, a onda do predveče ne izlazim iz kuće. S vremena na vrijeme uključim i klimu pa rashladim koliko mogu. Žao mi je svih koji po ovim nesnosnim vrelinama moraju da rade, prije svega građevinskim radnicima, poljoprivrednicima – kaže penzionerka Nada Sekanić za portal InfoBijeljina. 

U Hitnoj službi doma zdravlja za 24 sata pomoć u prosjeku zatraži od 100 do 200 građana. Uglavnom su to hronični bolesnici, ali ima i onih koji su se javili zbog tegoba koje su izazvane visoke temperature, prevashodno sunačanica ili stomačnih tegoba. 

Dr Aleksandar Đurić iz Hitna služba Doma zdravlja Bijeljina savjetuje pacijente da se pridržavaju uputa. 

- Redovno koristiti propisanu terapiju, izbjegavati izlaganje suncu od 10 do 17 časova koliko je to moguće, piti dosta tečnosti i to prije svega vode ili nezaslađenih sokova. Garderobu prilagoditi i naravno što laganija ishrana koja podrazumijeva dosta voća i povrća. Ukoliko primjetite bilo kakve tegobe, obavezno se javiti najbližem ljekaru – kaže dr Đurić. 

Visoke temperature uzrokovale su i veći broj požara u stambenim i poslovnim objektima. Od početka ove godine bijeljinski vatrogasci intervenisali su 138 puta, a broj požara povećan je u julu zbog izuzetno visokih dnevnih, ali i noćnih temperatura. Starješina Teritorijalne vatrogasne jedinice Bijeljina Mile Spasojević apeluje na građane da prilikom izvođenja poljoprivrednih radova nipošto ne pale vatru na otvorenom i da redovno kontrolišu ispravnost električnih uređaja, prije svega onih za rashlađivanje te da ih ne ostavljaju uključene kad nisu u stanovima i kućama.