Bogdanović je rekao da ima objavljeno više od 10.000 aforizama i 15 osvojenih nagrada, ali da mu je ova nagrada posebno draga, jer je festival u Bijeljini jedna od najljepših manifestacija na kojima se godinama okupljaju satiričari iz regiona. 

Osnivač i organizator festivala, književnik Grujo Lero, rekao je novinarima da su se ove godine publici predstavila 33 autora aforizama iz regiona i ocijenio da je ta najmanja književna vrsta u ekspanziji. 

Uprkos njegovom aforizmu "Kako da ostanemo živi kad se ne mičemo s mrtve tačke?", Lero kaže da su sureti aforističara u Bijeljini počeli predstavljanjem osam autora, a godinama unazad okupljaju više od 30 satiričara. 

"Ovi susreti razlikuju se od dosadašnjih po tome što je između najmlađeg autora Selene Berić /13/ iz Banjaluke i najstarijeg satiričara na festivalu Milivoja Jozića /85/ iz Beograda razlika od 72 godine", istakao je Lero. 

"Imamo izlaz, ali su rešetke uske", zaključio je Lero svojim aforizmom. 

Velika plaketa festivala za doprinos satiričnom stvaralaštvu pripala je Jovi Nikoliću iz Ugljevika, koji je do sada objavio sedam knjiga aforizama. 

"Nagrada mi je podsticaj za još sadržajnije stvaralaštvo, a to i nije teško, jer ljudi oko nas i u okruženju prave mnogo smiješnih stvari koje satiričar treba samo da uobliči u aforizam", rekao je Nikolić. 

U izjavi novinarima nagrađeni autor je izdvojio svoj aforizam - "Morala je da završi fakultet preko noći, da ujutro ne bi kasnila na novo radno mjesto". 

U Narodnoj biblioteci "Filip Višnjić" u Bijeljini, koja je tradicionalno domaćin Međunarodnog festivala humora i satire, najmlađi autor Selena Berić predstavila je publici svoju knjigu satiričnih pjesama "Kaputić", koju je objavila sa 12 godina. 

"Drago mi je što sam pozvana na ovakvo veče humora, među velike satiričare, povodom Dana šale 1. aprila", rekla je Selena novinarima. 

Ona kaže da je uz oca pjesnika od ranog djetinjstva često posjećivala poetske večeri i sama pisala o svemu što je okružuje, a najviše je privlači satira. 

Slavni srpski stendap komičar Srđan Dinčić rekao je novinarima da je za svoje bavljenje satirom i humorom zahvalan Gruji Leri i bijeljinskom festivalu na kojem učestvuje gotovo od njegovog osnivanja. 

Lero mu je, zauzvrat, zahvalio što je jedno "Veče sa Ivanom" zamijenio za "Veče sa Jovanom" /Cvjetkovićem/, direktorom bijeljinske biblioteke, i što se na skupu satiričara u Bijeljini družio sa mnogo više od "Četiri i po muškarca", što su nazivi popularnih televizijskih programa u Srbiji u kojima Dinčić učestvuje. 

Dinčićevim nastupom u prepunoj sali bijeljinske biblioteke sinoć je otvoren 14. festival humora i satire, a publiku je oduševila njegova priča o dedi u Vojvodini koji je, dok je gorila pušnica na njegovom imanju, pozvao telefonom automatski broj za tačno vrijeme, umjesto vatrogasaca, tako da su tačno znali kada je požar izbio. 

Dok je deda operateru ljubazno i polako objasnio ko je i zašto zove, baba je javila da je njihova pušnica izgorjela i da se požar proširio na imanje komšija. Deda je nakon toga prekinuo vezu, uz objašnjenje da je oslobodio liniju kako bi komšija mogao da pozove vatrogasce. 

Na festivalu je promovisan i 12. zbornik "Život piše aforizme 2", koji je priredio Grujo Lero, u kojem su objavljeni aforizmi 32 autora sa prošlogodišnjeg Međunarodnog festivalu humora i satire u Bijeljini. 

Tradicionalno, festival humora pratilo je i otvaranje 49. izložbe karikature "Pjer" u Narodnoj biblioteci "Filip Višnjić". 

Urednik strane humora i satire u "Večernjim novostima" Bojan LJubenović rekao je na otvaranju da su na izložbi predstavljene 124 karikature od 73 autora, uz ocjenu da su "Pjerovci" jedini original u falsifikatu od života na ovim prostorima. 

"Motivi, ideje i teme nisu se puno promenili u odnosu na prošlu godinu, jer se ni mi nismo nešto naročito promenili. Još nas muče iste boljke, isti problemi i karikaturisti se bave korupcijom, ljudskom glupošću, nekim svetskim problemima i odnosom Balkana prema EU i velikim silama", istakao je on. 

LJubenović je dodao da se svako ko ima volje, želje i poštenja može u ovim karikaturama prepoznati i nasmijati. 

"Može, naravno, upasti i u zamku karikaturiste, jer karikaturisti i žele da nas navedu da se nasmejemo sami sebi, najvišim ludama od svih luda", zaključio je LJubenović.