Na taj vid kriminala upozorio je direktor Policije RS Gojko Vasić detaljno opisujući na koji način se odvija prevara.

- Postoji velik broj onih sa dvojnim državljanstvom koji u BiH kupe određenu robu. Potom, sa pasošem Hrvatske ili Srbije, na granici samo fiktivno prikažu, odnosno prijave da tu robu izvoze iz BiH, a ona zapravo ostaje u BiH, gdje ti ljudi i žive. Na osnovu te fiktivne prijave dobiju povrat PDV-a. Što je veća vrijednost fiktivnog izvoza, veća je i šteta u pogledu povrata PDV-a - kaže Vasić.

On dodaje da prevarantima naruku ide činjenica da se taj vid poslovanja na granici najčešće ne kontroliše detaljno. Naime, dešava se da carinska služba na granici jedne države ne obavještava carinsku službu na granici druge države da im je prijavljen izvoz. Onaj ko je fiktivno prijavio izvoz robe na izlasku iz BiH, prilikom ulaska u Hrvatsku ili Srbiju ne prijavljuje uvoz. Vasić napominje da se to dešava sve češće.

- Na taj način se kupuje i za preprodaju i za sopstvene potrebe, a oni koji se time bave dobiju za dvadesetak odsto jeftiniju robu. Mi smo sa Hrvatskom ranije imali saradnju u vezi sa tim pitanjima, a bilo je i slučajeva navodnog uvoza u BiH iako je roba ostala u Hrvatskoj. Bio je i slučaj da je osoba sa našim pasošem lažno prijavila da je iznijela robu prema Sloveniji - kaže Vasić.

Kaže da bi studioznija istraga povrata PDV-a pokazala da tu ima svega i svačega.

- U toj oblasti ima stotine krivičnih djela koja je moguće brzo otkriti i procesuirati - istakao je Vasić.

Rekao je da bi pripadnici MUP-a RS mogli mnogo da pomognu u rasvjetljavanju tih slučajeva, ali da za sada nema takvih zahtjeva, koje treba da im upute pripadnici Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) i Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.

- Iako je ta pojava učestala, njome se dovoljno ne bave odgovorni u UIO, ali ni pripadnici SIPA jer vjerovatno nemaju dovoljno ljudi za taj posao - naglasio je Vasić.

2,9 miliona KM - iznos povrata PDV-a u prva četiri mjeseca ove godine koji su tražili strani državljani

8,7 miliona KM - iznos povrata PDV-a u 2015. godini koji su tražili strani državljani

Portparol UIO Ratko Kovačević kaže da lica koja imaju državljanstvo BiH i još neke zemlje pravo na povrat PDV-a ostvaruju drugačije nego strani državljani.

- Carinska služba UIO ima mogućnost da u sistemu putem matičnog broja provjeri da li je lice koje traži povrat PDV-a u BiH i naš državljanin. U slučaju kada se to otkrije, to lice dobija prekršajnu prijavu - kaže Kovačević.

Dodao je da je UIO uspostavio saradnju sa carinskim službama susjednih zemalja.

- Ona podrazumijeva dojavu za one koji zatraže povrat PDV-a u BiH, jer oni moraju prijaviti uvozno carinjenje u susjednoj zemlji. Na taj način carinske službe identifikuju one koji treba da plate uvozne dažbine u drugu zemlju ako su zatražili povrat PDV-a u zemlji koju napuštaju - istakao je Kovačević.

Na taj način, ističe Kovačević, može biti otkriveno i da li neko ima dvojno državljanstvo, posebno ako ima različite matične brojeve. U slučaju da neko ima samo pasoš u kojem nema matičnog broja, kvalitetna provjera izostaje.

- Zato bi to trebalo dići na viši stepen. Mi ćemo dati inicijativu za sastanak sa Agencijom za identifikacione dokumente i Agencijom za zaštitu ličnih podataka, koja ima veliku ulogu u ovoj priči. Svaki pristup bazi koja sadrži lične podatke mora biti strogo potkrijepljen razlogom zašto je neko ulazio i tražio - pojasnio je Kovačević.

Prema podacima UIO u prva četiri mjeseca ove godine strani državljani podnijeli su 75.174 zahtjeva za povrat PDV-a u iznosu od 2,9 miliona KM. Prošle godine stranci su podnijeli 233.492 zahtjeva za povrat PDV-a koje su ovjerili carinski organi BiH, a kojim je tražen povrat 8,7 miliona KM poreza.

Privredni kriminal

U izvještaju o stanju bezbjednosti u 2015. godini koji je sačinilo Ministarstvo bezbjednosti BiH navedeno je da je u BiH registrovano 1.238 krivičnih djela protiv privrede, poslovanja i bezbjednosti platnog prometa iz oblasti poreza i carina, što je za 19,96 više nego u prethodnoj godini.

Procijenjena materijalna šteta za budžete obuhvaćena izvještajima SIPA i UIO o tim krivičnim djelima u 2015. godini iznosila je 86,09 miliona KM.