BiH
12.12.2022.
13:39
Lažni bankari i policajci vrebaju lakovjerne građane
Izvor: Nezavisne
0
Podijeli
Prevare putem Interneta sve su učestalije i u BiH, a prevaranti se snalaze na razne načine, tako da su zabilježeni i slučajevi da se lažno predstavljaju kao bankari i policijski šefovi, samo kako bi od lakovjernih građana izvukli novac.
Na ove vrste obmana su u proteklim danima u više navrata upozorili iz Federalne uprave policije (FUP), dok iz MUP-a Srpske za "Nezavisne novine" kažu da je od januara do oktobra podneseno 116 izvještaja protiv 124 lica osumnjičena da su koristeći informacione tehnologije počinili 130 krivičnih djela, od čega 20 prevara, te šest kompjuterskih prevara.
Dva najzanimljivija slučaja koja su zabilježena ove godine odnosila su se na lažne banke, te lažne policijske rukovodioce.
Tako su, prije nekoliko mjeseci, lakovjerne žene, jedna iz Bratunca, a druga iz Skelana, prijavile da su prevarene putem Facebooka, odnosno da su unaprijed dale novac za kredit po primamljivoj kamatnoj stopi, koji na kraju nisu dobile, s tim što se vjeruje da takvih primjera ima još.
Nekoliko mjeseci kasnije Federalna uprava policije upozorila je građane na to da nepoznata osoba ili više njih, predstavljajući se kao policijski rukovodioci, pokušavaju da prevare građane kako bi preduzeli određene aktivnosti na štetu svoje imovine.
Iz MUP-a Srpske ističu da je pravilnim korištenjem informacionih tehnologija, uz poštovanje pravila i preporuka "sajber higijene", moguće prepoznati sumnjive aktivnosti i određene nepravilnosti, te na taj način pravovremeno reagovati na napad.
Takozvani napad se, kako dodaju, može ogledati u slanju neželjene pošte, pokušajima da se pristupi e-mail nalogu, slanju neuobičajenih poruka kroz aplikacije za komunikaciju ili putem društvenih mreža i slično.
"Ispravnim korištenjem moguće je prepoznati da se radi o neuobičajenim porukama, neuobičajenim aktivnostima na e-mail nalogu, neuobičajenim ponuđenim poveznicama za pristup, porukama, zahtjevima za unosom ili slanjem lozinki, ličnih podataka, podataka o karticama za bezgotovinsko plaćanje i slično. A nakon prepoznavanja moguće je i pravilno reagovati, uz kombinaciju ljudskih i tehničkih pretpostavki", rekli su za "Nezavisne novine" iz MUP-a Srpske.
Iz Federalne uprave policije (FUP) potvrđuju da je u posljednje vrijeme aktuelan "phishing" ili mrežna krađa identiteta s ciljem zloupotrebe platnih kartica.
Pojašnjavaju da se "phishing" uglavnom izvodi putem e-poruka ili tekstualnih poruka u realnom vremenu, u kojim se od korisnika često traži da na lažnim internet stranicama, koje su gotovo identične stvarnim, ostave svoje podatke, a nakon što to učine, te podatke kriminalci zloupotrebljavaju radi ostvarivanja imovinske koristi.
Napadači, koristeći bezbjednosne propuste u informacionom sistemu žrtve, neovlašteno upadaju u e-mail server i manipulišu njegovim podešavanjima, a potom, nakon što prikupe informacije o dogovoru o kupovini robe i usluga i njihovom plaćanju, blokiraju komunikacije legalnog dobavljača.
Nakon toga, predstavljajući se kao legalni dobavljač, mijenjaju bankovne račune za plaćanje, odnosno ubacuju lične račune koji u nazivu imaju sličnosti sa stvarnim. Poslije uvjeravanja žrtve u legalnost komunikacije i dobijanja novca, uklanjaju tragove.
Jedna vrsta prevare je i kada kriminalci upotrebom "pakosnih" programa zaključaju datoteke žrtve, te od nje traže novac za dekripciju podataka. Federalna uprava policije ističe da se kriminalne radnje na internetu, po načinu izvršenja, svakodnevno usložnjavaju.
Dva najzanimljivija slučaja koja su zabilježena ove godine odnosila su se na lažne banke, te lažne policijske rukovodioce.
Tako su, prije nekoliko mjeseci, lakovjerne žene, jedna iz Bratunca, a druga iz Skelana, prijavile da su prevarene putem Facebooka, odnosno da su unaprijed dale novac za kredit po primamljivoj kamatnoj stopi, koji na kraju nisu dobile, s tim što se vjeruje da takvih primjera ima još.
Nekoliko mjeseci kasnije Federalna uprava policije upozorila je građane na to da nepoznata osoba ili više njih, predstavljajući se kao policijski rukovodioci, pokušavaju da prevare građane kako bi preduzeli određene aktivnosti na štetu svoje imovine.
Iz MUP-a Srpske ističu da je pravilnim korištenjem informacionih tehnologija, uz poštovanje pravila i preporuka "sajber higijene", moguće prepoznati sumnjive aktivnosti i određene nepravilnosti, te na taj način pravovremeno reagovati na napad.
Takozvani napad se, kako dodaju, može ogledati u slanju neželjene pošte, pokušajima da se pristupi e-mail nalogu, slanju neuobičajenih poruka kroz aplikacije za komunikaciju ili putem društvenih mreža i slično.
"Ispravnim korištenjem moguće je prepoznati da se radi o neuobičajenim porukama, neuobičajenim aktivnostima na e-mail nalogu, neuobičajenim ponuđenim poveznicama za pristup, porukama, zahtjevima za unosom ili slanjem lozinki, ličnih podataka, podataka o karticama za bezgotovinsko plaćanje i slično. A nakon prepoznavanja moguće je i pravilno reagovati, uz kombinaciju ljudskih i tehničkih pretpostavki", rekli su za "Nezavisne novine" iz MUP-a Srpske.
Iz Federalne uprave policije (FUP) potvrđuju da je u posljednje vrijeme aktuelan "phishing" ili mrežna krađa identiteta s ciljem zloupotrebe platnih kartica.
Pojašnjavaju da se "phishing" uglavnom izvodi putem e-poruka ili tekstualnih poruka u realnom vremenu, u kojim se od korisnika često traži da na lažnim internet stranicama, koje su gotovo identične stvarnim, ostave svoje podatke, a nakon što to učine, te podatke kriminalci zloupotrebljavaju radi ostvarivanja imovinske koristi.
Napadači, koristeći bezbjednosne propuste u informacionom sistemu žrtve, neovlašteno upadaju u e-mail server i manipulišu njegovim podešavanjima, a potom, nakon što prikupe informacije o dogovoru o kupovini robe i usluga i njihovom plaćanju, blokiraju komunikacije legalnog dobavljača.
Nakon toga, predstavljajući se kao legalni dobavljač, mijenjaju bankovne račune za plaćanje, odnosno ubacuju lične račune koji u nazivu imaju sličnosti sa stvarnim. Poslije uvjeravanja žrtve u legalnost komunikacije i dobijanja novca, uklanjaju tragove.
Jedna vrsta prevare je i kada kriminalci upotrebom "pakosnih" programa zaključaju datoteke žrtve, te od nje traže novac za dekripciju podataka. Federalna uprava policije ističe da se kriminalne radnje na internetu, po načinu izvršenja, svakodnevno usložnjavaju.