Lažna bolovanja u Bijeljini - odmor od posla!
Lažno bolovanje je najčešći izbor kada su ljudi pod stresom, putuju, žele da obave neke privatne obaveze, odlaze na intervju za drugi posao ili kada su u konfliktu sa poslodavcem.
Čest razlog za neopravdano korišćenje bolovanja je i bolest nekog od ukućana, uglavnom dјece. Takođe, pominju se obaveze na fakultetu, problemi u porodici ili naprosto zasićenje.
Bolovanja kod nas traju dvostruko duže nego u svijetu jer je za utvrđivanje zdravstvenog stanja radnika u prosjeku potrebno 12 dana. Od desetak hiljada radnika, odnosno oko četiri odsto ukupno zaposlenih, koliko je u svakom trenutku na bolovanju u Srpskoj, dvostruko je više onih sa srednjom školom nego sa visokom, dok se njihov broj rapidno povećava u vrijeme udarnih poljoprivrednih radova!
Prema riječima doktora Miodraga Femića, predsjednika Strukovnog sindikata doktora medicine RS, praksa pokazuje da kako koja sezona nailazi, tako se broj radnika na bolovanju povećava, pa dane namijenjene liječenju provode u berbi i sjetvi, kosidbi i drugim poljoprivrednim poslovima. Istovremeno, Femić kaže da se većina radnika sa visokom stručnom spremom teško odlučuje za bolovanje i liječi se samo kada "dogori do nokata".
Ljekari porodične medicine Doma zdravlja Bijeljina potvrdili su za portal InfoBijeljina da s posla najčešće odsustvuju zaposleni stariji od 50, a odmah za njima "kaskaju" oni između 35 i 50. Najažurnije su osobe na probnom radu i pripravnici. Kao najčešći razlog za uzimanje bolovanja navode se i bolesti djece. Nasuprot tome što je “kultura rada” u našoj zemlji na jako niskom nivou, svijest zaposlenih o posljedicama odlaska na lažno bolovanje neprekidno raste u skladu sa stepenom razvoja tržišne ekonomije.
Čak su sve češći slučajevi da ljudi kojima je bolovanje neophodno izbjegavaju otvaranje istog zbog smanjenjog iznosa plate ili straha od gubitka posla. Veoma je teško dokazati da je radnik zloupotrebio bolovanje, jer po našem zakonu poslodavac mora da ima svedoka ili dokaz da je radnik u to vreme radio na nekom drugom mestu. Ukoliko želi da stvari „istera do kraja” poslodavac bi trebalo da angažuje neku osobu da prati zaposlenog.
Takođe, neko mora da radi posao zaposlenog koji je na bolovanju, što takođe košta. Da bi se ova situacija rešila, po sadašnjim Zakonu o radu, neophodno je mnogo novca i vremena pa mnogi, posebno strani investitori, unapred odustaju od gonjenja nesavesnih radnika.
Bolovanje do 30 dana odobravaju porodični ljekari, a duže od 30 dana posebne komisije koje imenuju FZO i Zavod za medicinu rada i sporta. Za bolovanja do 30 dana platu obezbjeđuje poslodavac, a za bolovanja duža od 30 dana Fond.