Predsjednik Unije poslodavaca Dragutin Škrebić kaže da poslodavci kubure sa radnicima, odnosno špekulantima koji zloupotrebljavaju svoja prava. On ističe da nisu rijetke situacije da radnike na bolovanju otkriju kako rade na drugim poslovima ili u njivi.

- U proljećnim i ljetnim mjesecima, te u jesen, kada nastupa berba i rad u polju, ljudi mahom bježe iz fabrika i uzimaju bolovanja, da bi radili privatne poslove. Poslodavci su nemoćni, jer i kada podnesu tužbe za lažno bolovanje, sudovi uvijek presude u korist radnika - istakao je Škrebić.

Poslodavci tvrde da je najviše bolovanja kada pristignu sezonski poslovi.

- Dobar instalater kod privatnika pogodi posao i za dan zaradi 120 do 150 maraka, a u firmi uzima bolovanje i uredno prima platu - kaže Škrebić.

On navodi da poslodavci čvrsto vjeruju da se bolovanja dobijaju preko veze i da radnicima pogoduju i korumpirani ljekari.

- Zbog toga treba formirati komisiju na republičkom nivou, koja bi tim prevarama stala ukraj. Svaki dan lažnog odsustava sa posla mnogo košta i poslodavce i državu - kaže Škrebić.

On ističe da ne žele da optužuju poštene radnike, niti da štite loše poslodavce.

- I među poslodavcima ima svakakvih koji bi iz radnika dušu istjerali. Mi nećemo štititi one koji ne poštuju radnička prava i Zakon o radu, ali tražimo da i druga strana to poštuje - rekao je Škrebić.

Tehnički direktor Fabrike obuće "Bema" iz Banjaluke Marinko Umičević kaže da je sve prisutniji trend da žene čim ostanu u drugom stanju odlaze na trudničko bolovanje, čak i kada su na radnim mjestima koja ne zahtijevaju gotovo nikakvo psihičko i fizičko naprezanje.

- "Bema" zapošljava 1.300, a svaki dan na bolovanju je minimum 100 radnika, što godišnje košta firmu 1,2 miliona maraka. Danas djevojke čim zatrudne odlaze na bolovanja, koja su vjerovatno lažna, jer ne mogu da vjerujem da gotovo svaka radnica mora da čuva trudnoću. Lakše joj je u firmi lijepiti i šnjirati obuću nego praviti ručak kod kuće - naglašava Umičević.

On podržava inicijativu Unije udruženja poslodavaca da nadležni organi ovaj problem hitno stave na dnevni red.

- Bolovanje je postalo veliki parazit društva, koji pretvara fabrike u socijalne ustanove. Za vađenje zuba prepisuje se pet dana, za obično kijanje sedam dana bolovanja - kaže Umičević.

Sekretar Saveza sindikata RS Velka Odžaković kaže da neće dozvoliti formiranje komisije za koju se zalažu poslodavci.

- Priče o lažnom bolovanju su izmišljene. Nijedan radnik ne može otići na bolovanje ako ne dobije uputu od ljekara. Mnogi bolesni idu na posao, neće da uzmu bolovanje zato što im se umanjuje plata i prijeti otkazom. Bolesni čuvaju svoje radno mjesto, to je prava istina, a ne tvrdnje o lažnom bolovanju. Svaki poslodavac ima zakonske mogućnosti da provjeri radnika, a komisije koje predlažu su bespotrebne i narušavaju privatnost radnika - tvrdi Odžakovićeva.

Prema podacima Fonda za zdravstveno osiguranje RS, lani je mjesečno u prosjeku 9.100 radnika bilo na bolovanju, a 3.200 nije radilo duže od 30 dana, što je Fond koštalo 8,3 miliona maraka. Naknadu za bolovanje u trajanju do mjesec plaća poslodavac, a ukoliko se radi o dužem odsustvu, ona pada na teret Fonda zdravstva.

Razlozi za bolovanje

Najčešći razlozi zbog kojih su radnici koristili bolovanje su povrede, bolesti mišićno-koštanog sistema i maligne bolesti, koji u ukupnoj strukturi bolovanja učestvuju sa oko 50 odsto. Radnici često za uzroke bolovanja navode bolesti krvotoka i duševne poremećaje, a zatim slijedi trudnoća.