"Mi smo proučavali podsticaje Ministarstva poljoprivrede Republike Srpske i iz toga se može vidjeti da ima potencijala u Semberiji. Naime, 2014. godine, kada je riječ o podsticajima po raznim osnovama za semberske poljoprivrednike, dato je devet miliona, a prošle godine 18,7 miliona. To znači da je bilo povećanja proizvodnje jer se podsticajna sredstva i ne mogu povući bez konkretne proizvodnje, kupovine mehanizacije i drugih osnova po kojima se dobija podsticaj", pojašnjava Lazarević.

 

Istakao je da je Agrarnom fondu grada Bijeljina bitno da podstakne one poljoprivredne proizvočađe koji su ispod radara, kako bi ih mogli podržati i podstaći da apliciraju za sredstva. 

 

"Sve imamo dostupno i na sajtu grada Bijeljina pod sekcijom Agrarni fond, gdje poljoprivrednici mogu dobiti brojne informacije", rekao je Lazarević za portal InfoBijeljina. 

 

On je podsjetio da je ovo 13. godina kako postoji Agrarni fond grada Bijeljina, te da je svake godine budžet bio nominalno 1,1 miliona KM, dok je realno efektivnog ulaganja u poljoprivredu bilo uvijek ispod milion KM. 

 

"Dosta sredstava je išlo za Sajam, u smislu afirmacije, odnosno za odlazak poljoprivrednika u Novi Sad. Pritom, bude prenesenih dugova, tako da je prethodnih godina između 750.000 i 900.000 KM bilo realno plasiranih kroz podsticaje", naveo je Lazarević.

 

On podsjeća da je od ove godine, amandmanom Koalicije "Dogovor za Bijeljinu", iznos povećan na 1,4 miliona godišnje i sva sredstva su predviđena za podršku poljoprivrednicima. 

 

"Osim toga, smanjili smo stavku koja se odnosi na seosku infrastrukturu, u kojoj je prethodnih godina bilo oko 220.000 KM, a tu se ubrajalo da se, recimo, prave kapele na groblju, kupuju kosačice za crkvena dvorišta, rasvjeta i slično", naglasio je Lazarević. 

 

Usmjereno je, dodaje, da ta sredstava odlaze u njivu, sređivanje puteva, šljunčanje, kanalisanje puteva, usluge gredera, postavljanje betonskih propusta i kanalisanje odvoda za vodu. 

 

"Zahvaljući svemu tome, ovim uštedama, ove godine imali smo na raspolaganju 400.000 podsticaja za pšenicu, samim tim što smo smanjili ove stavke", istakao je Lazarević. 

 

Jako je, ističe, bitno kada se kaže da 1,4 miliona KM bude utrošeno za poljoprivredne proizvođače i da je taj iznos predviđen samo za tu svrhu. 

 

"I ovo je malo sredstava, jer je osnivačkim aktom grada Bijeljina predviđeno da šest odsto od budžeta grada bude odvojeno za Agrarni fond“, napominje Lazarević.

 

Što se tiče akcenta, kada su u pitanju ulaganja, on je stavljen za ratarstvo, povrtarstvo i voćarstvo i stočarstvo. Osim toga, tu je i pčelarstvo. 

 

"Uveli smo podsticaj za pčelare, za koji će njihovo udruženje dostaviti spisak, kako bi dobila novac. Prošle godine su četiri udruženja dobila 6.000 KM, a ove godine smo uradili proračun, po broju pčelara je 25.000 KM što bi išlo direktno, a i udruženja imaju pravo za podsticaje, tako da bi među pčelare bilo plasirano 31.000 KM i ovo je veliki pomak", rekao je Lazarević.

 

Ističe da bi se mnogo više moglo uraditi da su sredstva veća. 

 

"Kada bi to bio fond od 2,5 miliona ili tri miliona, onda bi mogli odvojiti stavku, recimo od 500.000, za mlade, gdje bi bio podsticaj za, primjera radi, traktor, sijačice, kako bi osnovali domaćinstvo i ostali da žive i rade na selu", zaključio je Lazarević za portal InfoBijeljina.