Kako saznaju "Nezavisne", još nije izvjesno hoće li se ovo pitanje uopće naći na sutrašnjoj sjednici, ali ukoliko ipak bude, Lagumdžija će biti jedini mogući kandidat.

Drugim riječima, ili on - ili niko drugi.

Izvor "Nezavisnih" blizak Predsjedništvu BiH juče nam je potvrdio kako Lagumdžijina kandidatura uopšte nije sporna s aspekta međuentitetske podrške, koliko može biti sporna iz perspektive unutarfederalnih odnosa između koalicionih partnera SDA i HDZ-a, koji imaju sve više otvorenih pitanja.

Lagumdžija je danas za "Nezavisne" nije mogao da govori o mogućoj kandidaturi, no on je naveo da je u ovom slučaju jako značajno tretirati nekoliko pitanja.

"Prvo i osnovno je treba li BiH da ima kandidata? Drugo pitanje je šta nam je činiti? Ovo je pitanje, prije svega, u rukama ljudi koji vode spoljnu politiku, iako je potpuno jasno da bi bilo dobro da i BiH ima svog kandidata kako ne bismo ostali jedina država u regionu bez ove kandidature, kao zemlja - specijalni slučaj", ističe Lagumdžija.

On podsjeća da je BiH već bila nestalna članica Savjeta bezbjednostii, što je bilo jako značajno iskustvo.

"A to je bilo teže političko pitanje nego sada ovo. U svakom slučaju, to su sve kandidati koji su bili šefovi diplomatije i jako je značajno koji je to njihov vanjskopolitički kredibilitet", ističe Lagumdžija.

Ipak, zaključuje da je sve u rukama Predsjedništva BiH, institucije koja rukovodi vanjskom politikom.

"Bilo bi dobro da se u ovom vremenu, u ovom trenutku pošalje poruka da se možemo okupljati oko nečega. Jer ovo je nešto što prevazilazi interese parcijalnih politika", zaključuje Lagumdžija.

Inače, već je poznato da su sve države bivše Jugoslavije isturile svoje kandidate, pa je tako srpski Vuk Jeremić, hrvatski Vesna Pušić, slovenački Danilo Tirk, crnogorski Igor Lukšić te makedonski Srđan Kerim.

Osim njih, kandidati za novog genseka UN-a su i Irina Bokova (Bugarska), aktuelna direktorka UNESCO-a, kao i Miroslav Lajčak, bivši visoki predstavnik u BiH i aktuelni šef diplomatije Slovačke, kojem se daju ozbiljne šanse, kao i Natalija German, bivša šefica diplomatije Moldavije.

Iako bi, po nekom nepisanom pravilu, novi gensek ovoga puta trebalo da bude iz istočne Evrope, to i ne mora da bude tako, pa su kandidati i Helen Klark (aktuelna šefica UNDP-a, s Novog Zelanda), te Antonio Gutiereš, bivši premijer Portugala.

Prva runda preferencijalnog glasanja za novog generalnog sekretara bit će održana 21. jula.