"Mislim da je istinska tragedija što mir nije postignut na principima koje sam dogovorio u martu 1992. godine. Poređenjem karte koja je bila utvrđena na osnovi tih principa 18. marta 1992. i karte koja je dio Dejtonskog sporazuma iz novembra 1995. pokazuje da je, poslije tri i po godine rata, rezultat bio gotovo isti. Nebrojeni životi mogli su biti sačuvani", posvjedočio je Kutiljero, javlja BIRN - Justice Report.

"Nedugo nakon što su strane prihvatile principe, do mene je počelo dopirati kako se predsjednik Izetbegović u izjavama bosanskim medijima javno odriče svog pristanka. Bosanska vlada službeno je odbacila principe u junu 1992.", rekao je Kutiljero. On je potvrdio kako za vrijeme pregovora nije vjerovao Izetbegoviću koji je, "uprkos njegovoj srdačnoj maniri", "lagao" i bio "varljiv".

"Sve strane su lagale, ali su Srbi lagali najmanje."

Da se muslimanski lideri nisu odrekli sporazuma o principima ustavnog preuređenja BiH, "bosansko pitanje moglo je biti riješeno ranije, uz manje gubitke (pretežno muslimanskih) života i teritorije", svjedočio je Kutiljero.

"Da budem pravedan, predsjednik Izetbegović i njegovi savjetnici bili su ohrabreni poništiti taj dogovor i boriti se za unitarnu bosansku državu od dobronamjernih faktora izvana koji su mislili kako sve znaju najbolje", smatra Kutiljero.

Kutiljero je potvrdio kako mu je portugalski oficir, koji je služio u UNPROFOR-u u Sarajevu, prenio kako je uvjeren da je granata koja je 27. maja 1992. ubila 26 građana u redu za kruh u Ulici Vase Miskina bila ispaljena s područja gdje su bili položaji muslimanskih snaga. Taj ofocor, kako je kazao, sudjelovao je u istrazi o ovoj eksploziji.

Dok ga je unakrsno ispitivao tužilac, Kutiljero je potvrdio kako ustavni principi koje su okvirno prihvatile strane nisu bili konačni i da je trebalo dalje pregovarati. Tužilac je svjedoku opširno citirao više govora u kojima je Karadžić izražavao zadovoljstvo zbog propadanja Kutiljerovog plana, ističući kako je time "s Bosnom završeno" i da je odluka muslimana da odbiju plan "fatalna za njih".

Svjedok je odgovorio kako mu Karadžić to nikada nije rekao. On je naglasio kako "muslimani nisu željeli podjelu BiH, Srbi nisu željeli BiH uopšte, već da ostanu sa Srbijom, a Hrvati su htjeli pripasti Hrvatskoj", ali da su pregovorima došli do načelnog rješenja o "tripartitnoj BiH".

"Pitanje je bilo - možemo li imati unitarnu Bosnu ili Bosnu iz tri dijela. Moje uvjerenje je bilo da samo trodijelna Bosna može uspjeti, što je potvrdio i Dejtonski sporazum", kazao je Kutiljero. Na pitanje je li znao za Karadžićevo insistiranje na priznanju stanja na terenu, do kojeg su srpske snage, po optužnici, došle primjenom sile radi zauzimanja teritorije i progona nesrba, svjedok je izjavio da mu Karadžić to nikada na taj način nije rekao.