To će biti jedan čovjek, u ovom slučaju. Moralna dilema koju on treba da razriješi je, takođe, dilema Dostojevskog", pojasnio je Kusturica.

Kusturica dodaje da je riječ o čovjeku čija kćerka raste, a on upada u nevolje tog ranog kapitalizma.

"Odnosno, u tranziciji u kojoj se nalazi Kina, u tom silnom obrtu koji proizvodi ljudske drame, gdje u jednom trenutku taj čovjek biva izložen pitanju, kad više ne može da vraća zelenašu lovu, on ga uputi na njegovu ćerku i predloži mu da njegova ćerka bude, zapravo, vraćanje duga tom bogatom čovjeku", rekao je Kusturica za B92.

Odgovarajući na pitanje da li su se mladi iz svijeta filma, koji su do sada posjećivali festival "Kustendorf" na Mećavniku, približili filmskim velikanima zbog kojih su i dolazili, Kusturica kaže da su u Mećavnik uvijek dolazili ljudi koji se, nekako, uklope u koncept u kome je ljudska ideja veća od samog čovjeka, a jednako važna kao i ljudski život.

On je naveo da je Mećavnik definisan nedostatkom simptoma savremenog svijeta i da nikada nije privlačio kriminalce sa zlatnim lancima, niti su tu bile starlete.

Kusturica kaže da čovjek na Mećavniku nema nijedan utisak o tome da živi u vremenu u kome su napućene usne i zategnuta lica u fotošopovima bijeg od stvarnosti i gdje se sve odvija u fikciji proizvedenoj da čovjeka odvrati od njegove prirode i njegove suštine.

"Ovde je sve obrnuto. Ovde je, zapravo, prvo gravitaciono postavljena ta glavna projekcija koja ima visoku rezoluciju i dobar kvalitet zvuka, što nije karakteristika naših festivala. Onda se tu steknu svi koji tu treba da budu. Tu nema niko ko ne treba", rekao je Kusturica.

Proslavljeni srpski režiser napominje da su na Fakultetu dramskih umjetnosti učili ljude da ne treba da stvaraju filmove kako on radi, a da su na prvoj godini fakulteta imali zabranu da dolaze na Mećavnik, a onda su se volšebno okrenuli.

Kusturica smatra da je veoma značajno da se primjenjuju svjetski recepti kinematografije, a ne usko gledanje na film, te istakao da na Mećavniku vlada zakon internacionalnosti, jer je internacionalnost sudbina čovječanstva.

"Ovde su svi dočekani sa naboljom namjerom i upavo uzori o kojima govorite zapravo su danas rastočeni i sve ih je manje... Sve je to negdje stalo osamdesetih godina. A to samo govori da taj centar svjetskog idealizma, što je bio Holivud negdje do sedamdesetih godina, zapravo doživljava svoju suprotnost i on postaje kao negativno određenje", kaže Kusturica.

On smatra da mejnstrim, nažalost, nikada neće biti pobijeđen zato što će tehnološki proces da izvede film na potpuno drugi kolosijek, a film će sve manje biti sredstvo koje objedinjuje ljude u katarzičnim momentima na velikom ekranu.

"Gledajući film zajedno - film postaje stvarno veći od života, kako je tvrđeno u Holivudu. A danas je sve manji i manji, jer su to prostori u kojima se jedu hamburgeri, telefonira, prave selfiji i glasno priča", rekao je Kusturica.

On je ocijenio da će se film, ipak, upravo zahvaljujući snazi mladih ljudi, izboriti kroz traženje alternativnih puteva i već postojećih komunikacija koje idu od mobilnih telefona do tih "netfliksa" i čuda, koji su mu već nanijeli štetu.

"Ali, treba biti optimista i vjerovati da će upravo ti mladi ljudi, ne samo ovi koji dođu ovdje, nego i oni koji su zaraženi tom vrstom filma, zapravo da prenesu nas i naprave neki događaj kojim će da izvedu neku tihu revoluciju i upute nas na stvarnu ljudsku dramu i na sve što vredi u ljudskom životu i što je transponovano filmskom trakom", kaže Kusturica.

Kusturica je naveo da "Netfliks" djeluje tržišno i da za sedam dolara da čovjeku da vidi koliko god može da vidi filmova u mjesec dana.

"A jedan ritualni izlazak u bioskop koji može da se pretvori u ljubavnu priču, koji može da bude i trenutak skrivanja od nekog rata koji dolazi ili bilo šta drugo, on će imati sve manje šanse. Ali, ne treba biti pesimista. Uglavom, to će se isjeckati na milion novih viđenja filma u kome će, opet, svoje mjesto imati, veće nego što sad ima, film koji je pametan, a nije glup", poručio je Kusturica.