Kusturica je, na prijedlog Odjeljenja jezika i književnosti, prvi gost SANU u okviru ciklusa koji je Akademija pokrenula povodom 175 godina postojanja kako bi predstavila najistaknutije stvaraoce i njihovo djelo. 

Slavni reditelj trebalo je da održi predavanje naslovljeno "Bog je kultura", ali kako je objasnio, to je ideja za čije dokazivanje je potrebno više vremena, te je tu temu podijelio u tri priče i prvu od njih pročitao danas u svečanoj sali SANU. 

Kusturica je rekao da je ta priča odgovor na pitanje "Na kojoj smo strani?" i da je nastala kao zamišljena šetnja sa akademikom i književnikom Matijom Bećkovićem, koja je "obavljena ćutke sve dok Bećković nije izgovori revolucionarnu stvar". 

U svojoj priči Kusturica se osvrnuo na izbor Donalda Trampa za presjednika, na međunarodne odnose, Evropu i NATO, šta vjetrovi sa različitih strana donose u Srbiju, objasnio šta znači "ne političim" (ne lažem) i kako "moral" potiče od glagola morati.

"U posljednje vrijeme vjetrovi duvaju jako, ali strane svijeta veoma tvrdogolavo čuvaju svoje pozicije, sve se promjenilo, ali te strane se ne daju. Meni je rekao jedan čovek da bi bolje bilo da se umjesto oroza ili pjetla okreću strane svijeta, to bi nam bilo najbolje i da se pijetao dovoljno vrtio i da se zamjeni, jer više nije moderno da se limeni pijetlovi vrte, a danas kada si ispao iz mode, to je gore nego da te živog sahrane." 

Prema njegovim riječima, dosadno je kada je sve isto. 

"Kažu kada bi sjever bio jug, a zapad istok, to bi razbilo monotoniju, a one što žive od ratova, to bi razbilo. Pošalješ tenk u Istanbul, a on završi u Kopenhagenu, pješadija treba da osvoji Zagreb, a stigne pred Temišvar", primjetio je Kusturica. 

On kaže da njega odmah "uznemiri pitanje kako bi mi, nasljednici Svetoga Save držali stranu, jer mi nismo ni Istok ni Zapad". 

"Ako bi ostali između Sjevera i Juga, gdje će onda jadni Džej sa svojom pjesmom (Ni na istok, ni na zapad)", dodaje reditelj. 

Kusturica u svojoj priči dalje navodi da ko umije da čita izveštaj Hidrometeorološkog zavoda, pola je fakulteta završio, pa je pročitao "izvještaj u koji je upleo svoje prste." 

"Sa zapada duvaju stalni vjetrovi i u Srbiju stižu sa Atlantika i prouzrokuju najveće promjene. Nekada sa sjevera Ukrajine i rijeke Dnjepar duva vjetar, nema ništa da ga zadrži i oslabi dok ne stigne do nas i sledi nam krv u žilama. Jug za nas i nije neki vjetar, on najavi kišu, a istočni vjetrovi stižu na kraju i na najdramatičniji način zakomplikuju stvari. Ti vjetrovi se umješaju i opasno se suprostave zapadnim koji donose stalne promjene". 

On primećuje da "nama juče javiše da nema Evrope, a mi opet preko Engleza, koji samo što su izašli iz Evrope, putujemo tamo". 

"Gdje, ne znamo, koliko, nemamo pojma, ali idemo, kome to je još komplikovanije za odgovoriti. Ranije je bilo sumnje ako nema Evrope, prihvatiće nas NATO, ali šta sada poslije novog predsjednika SAD? Niko više neće da se širi, ni Evropa, a ni NATO. Gdje ćemo onda mi jadni", piše Kusturica i dodaje da smo mi od svih najduže bili na svojoj strani. 

Reditelj ističe i da smo se "uvjerili da je najisplativije biti neko ko se lako proda, a da je držati svoju stranu čista glupost". 

Političari u Evropi, kako kaže Kusturica u svojoj priči, čekaju vijest, nisu se nadali pobjedi Trampa, posebno evropski komesari. 

"Kao za vrijeme Tita kada su za Novu godinu čekali mandarine koje je lično on brao i slao svojim ljudima. Ko ne dobije mandarine za Novu godinu, mora da je previše političio, pa je sa terena trebalo otići na klupu za rezervne igrače", ističe Kusturica i dodaje da "mi tek sada ne znamo našu stranu". 

Na pitanje "gdje smo mi u svjetskoj priči", Kusturica odgovara da "mi ne znamo šta nam tačno fali, ali se prislanjamo uz narod jer nemamo ništa bolje". 

"Narod zna da mu fali pravde, ali od nje se ne živi, kažu ovi koji se bave politikom", naglasio je slavni reditelj i rekao da mu je jedan komšija na Mokroj gori objasnio da "ne političim", znači "ne lažem". 

Kusturica je pomenuo i da kada je odlazio na školovanje, u Prag, 1974. godine Amerika imala 44 milijardera, a danas ih ima 430. 

"To su nasljednici onih koji su kraljevima odsjekli glave, ali njihovo je bogatstvo toliko naraslo da se stvar vratila unazad, na faraone. Danas demokratiju uređuju faraoni, trebalo je ubiti kraljeve da bi faraoni vladali", primjetio je Kusturica. 

Na kraju je Kusturica ispričao priču kako je uoči otvaranja izložbe slika Mome Kapora u Drvengradu, na krovu pogrešno postavljen limeni pijetao tako da je "sjever pobjegao na zapad, jug je bio na istoku, istok na sjeveru". 

"Krivo stoji, ali niko ne zna da je sve kako ne treba. Sutra ćemo sve iz početka", pomislio je Kusturica uoči otvaranja izložbe na kojoj je Bećković rekao: U vremenu u kojem živimo, sve je besmisleno ako ostane sve kako je bilo, dok se strane sveta ne promene pred nama.