FOTO: InfoBijeljina.com

Optimalni agro rok za proljećnu sjetvu privodi se kraju, a radovi su praktično tek na početku. Loše vrijeme usporilo je sjetvu koja će se odužiti do prve polovine maja.

Oni poljoprivrednici koji su iskoristili lijepo vrijeme krajem marta i završili sjetvu kukuruza, moraće da presijavaju oranice, jer je hladno vrijeme otežalo klijanje i nicanje usjeva. 

U Semberiji je sjetva planirana na 30.000 hektara od čega će 25.000 hektara biti pod kukuruzom. Ratari ne kriju zabrinutost i sa zebnjom gledaju u nebo. U ovo vrijeme prošle godine kukuruz je, kažu, već bio ponikao, a sada na mnogim parcelama nije ni zasijan.

Jovo Novaković iz Ljeskovca s nestrpljenjem čeka da otopli pa da završi ovaj važan posao. 



- Sve sam pripremio ali zbog čestih kiša i vlage u zemljištu, trakori još ne mogu na oranice. Čim brazda zasuši, posijaćemo – kaže ratar. 

Ministarstvo poljoprivrede RS za nabavku regresiranog dizel goriva obezbijedilo je sedam miliona maraka, a zadržana je i mjera koja se odnosi na pola troškova za regresiranje svih vrsta domaćeg sjemena. Troškovi sjetve su na prošlogodišnjem nivou. 

 

- Herbicidi i sjemena poskupili za 20 do 30 odsto, đubrivo malo pojeftinilo a skočila je i cijela žitarica i stoke pa valjda se bude imala neka računica. Bar smo na vrijeme dobili regresiranu naftu a dobro nam dođu i ovi podsticaji – kaže domaćin za portal InfoBijeljina. 

I na najvećem poljoprivrednom dobru Srpske, PD „Semberiji“ spremni su za sjetvu. Tehnolog Nikola Krstović podsjeća da će ovog proljeća biti zasijano oko 600 hektara merkantilnim, a 140 hektara sjemenskim kukuruzom, oko 500 hektara sojom i 20 hektara sjemenskim suncokretom. 


- Imamo modernu mehanizaciju, teške traktore, sisteme navođenja i autopilote koji sprječavaju rasipanje repromaterijala. Samo da se vrijeme stabilizuje i posijaćemo – ističe Krstović. 

Ratari koji siju hibride kasnije grupe zrenja nemaju razlog za zabrinutost, smatraju stručnjaci jer bi iako se kasnilo sa sjetvom, kukuruz bi trebalo da prispije za berbu u optimalnom roku. 


Padavine su poremetile sjetvu, ali i ugrozile ozime usjeve jer je velika količina vlage pogodna za razvoj patogena. Na njivama na kojima je zbog prevelike vlage bilo nemoguće obaviti tretman uočena je pojava bolesti lista pšenice, prvenstveno rđe. Stručnjaci ratarima preporučuju da što prije zaštite usjeve.

Pratite InfoBijeljina.com putem Android i IOS aplikacije, te društvenih mreža FacebookTwitter, Instagram i VIBER zajednice.
Tagovi

Vaš komentar


Komentari ( 0 )