Vrijednost prijavljenih sumnjivih transakcija u BiH za devet mjeseci ove godine iznosi 50,18 miliona maraka i utrostručena je u odnosu na isti period lani, a sumnjive finansijske tokove istražnim organima najčešće su prijavljivale banke.
U Agenciji za istrage i zaštite BiH (SIPA) kažu da je za devet mjeseci 2016. od obveznika zaprimljeno 285 prijava sumnjivih transakcija u vrijednosti od 50,18 miliona KM.
- Najveći broj, odnosno 174 sumnjive transakcije prijavljene su od banaka, a njihova vrijednost je 18,63 miliona KM. Na druge obveznike odnosi se 111 prijava - naveli su u SIPA.
Da se iznos novca koji se pokušava prenijeti u sivu zona uvećava iz godine u godinu, pokazuju podaci SIPA za 2015, kada je prijavljeno mnogo manje sumnjivih finansijskih transakcija, odnosno 147 u vrijednosti od 16,55 miliona KM.
- Od tog broja na banke otpada 116 prijava u vrijednosti od 15,88 miliona KM, a od drugih obveznika 31 prijava koje su teške 674.436 maraka - naglasili su u SIPA.
Ministar bezbjednosti BiH Dragan Mektić ističe da je situacija još i gora, jer je činjenica da postoje i sumnjive transakcije koje nisu prijavljene.
- Mi u tu oblast moramo uvesti reda i sve one transakcije koje su sumnjive moraju biti prijavljene kako bismo pratili stvarno stanje finansijskih tokova i preduzimali odgovarajuće mjere - kazao je Mektić.
Naglasio je da se posredstvom sumnjivih transakcija novac, koji je najčešće stečen nelegalno, odnosno krijumčarenjem, sumnjivim poslovima ili poreskim utajama, pokušava ubaciti u legalne tokove.
- Naročito vodimo računa o tome da te sumnjive transakcije ne idu do kritičnih destinacija, odnosno da se taj novac ne koristi za finansiranje terorizma - naveo je Mektić.
Sekretar Udruženja banaka BiH Mijo Mišić kaže da banke prijavljuju svaku transakciju koja im je iz nekog razloga sumnjiva, ali da je na nadležnim institucijama da ispitaju da li je ona zaista nelegalna.
Naglasio je da je kriterijum na osnovu kojeg banke ocjenjuju da li je neka transakcija sumnjiva nepostojanje popratne dokumentacije o porijeklu novca.
- Na primjer, građani prilikom prodaje stana treba da imaju ugovor na osnovu kojeg će dokazati porijeklo novca koji imaju u banci. Isto tako, prilikom slanja novca moraju da imaju dokaz o čijem novcu se radi i odakle potiče - naveo je Mišić.
Član Udruženja ekonomista RS SWOT Predrag Duduković rekao je da trend rasta sumnjivih transakcija u BiH nikako nije dobar iako su vjerovatno neki od tih novčanih tokova legalni.
- Procenat zaista sumnjivih kojima se teško može ući u trag je sigurno daleko veći jer prijave, bile osnovane ili ne, imaju trend rasta - kazao je Duduković.
Oprani novac
SIPA je za devet mjeseci 2016. godine nadležnim tužilaštvima kroz izvještaje o počinjenom krivičnom djelu prijavila 3,21 milion maraka opranog novca.
- U istom periodu 2015. godine u izvještajima je prijavljeno 2,53 miliona maraka opranog novca - rekli su u SIPA.