Domaći krompir naći će se na tržištu EU u narednih deset do 15 dana, nakon što je završena kompletna administrativna procedura u Briselu.
Proizvođači krompira iz BiH dobili su nedavno zeleno svjetlo za izvoz na tržište EU. Tada pripremljena uredba Stalnog odbora za biljke, životinje, hranu i životinjsku hranu, tijela Evropske komisije odgovornog za bezbjednost hrane, objavljena je juče u Službenom glasniku EU, čime je potvrđeno da krompir iz BiH nema prstenaste truleži i da ispunjava uslove da se nađe u tanjirima evropskih potrošača.
Iz Delegacije EU u BiH saopšteno je da se očekuje da će ova odluka doprinijeti povećanju izvoznih mogućnosti i konkurentnosti i da će rast ovog sektora poljoprivrede donijeti pozitivne učinke za cijelu BiH.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača RS Stojan Marinković izrazio je zadovoljstvo zbog stupanja na snagu dugo očekivane odluke.
- Prve pošiljke na evropsko tržište očekuju se u narednih deset do 15 dana, nakon što budu obavljeni sitni poslovi u vezi sa pratećom dokumentacijom - kaže Marinković.
On smatra da će organizovan otkup i plasman na tržište EU uticati na to da dogodine budu povećane površine zasijane krompirom, te da će poljoprivrednicima donijeti finansijsko rasterećenje, jer evropske zemlje odmah po otkupu plaćaju proizvode.
- Najbolja preporuka našim proizvođačima za evropsko i svjetsko tržište je čistoća genskog materijala od bolesti koju je neophodno sačuvati - kaže Marinković.
Vjeruje da će zahvaljujući ovoj odluci poljoprivrednici imati sigurniji plasman i da će se usuditi na ulaganja u sisteme za navodnjavanje, bez kojih nema ozbiljne proizvodnje.
- Suše su i u ovoj, a i tokom prethodnih godina, uzimale danak, jer je veoma malo ulagano u sisteme za navodnjavanje - kaže Marinković i izražava nadu da bi se situacija mogla promijeniti na bolje donošenjem zakona o subvencijama u poljoprivredi, što će proizvođače opredjeljivati za subvencionisanu proizvodnju, koja će činiti okosnicu agrara RS.
Predsjednik Udruženja uzgajivača povrća RS Branko Mastalo kaže da će odluka Brisela posebno obradovati proizvođače krompira iz Lijevče polja i Semberije, koji su ulaskom Hrvatske u EU izgubili jedno od glavnih tržišta.
- Zabranom izvoza u Hrvatsku pojavio se višak krompira koji je prodavan po niskim cijenama ili je završavao na deponijama - kaže Mastalo i dodaje da će izvoz u EU rasteretiti domaće tržište, čime će profitirati i proizvođači krompira.
Proizvođač krompira iz Gradiške Dane Paspalj kaže da je proizvođačima sada pružena šansa da višak krompira izvezu, dok su ga ranije prodavali za bagatelu ili bacali.
- Sada će sasvim sigurno ekonomičnost i obim proizvodnje biti veći - kaže Paspalj i dodaje da je izvozio krompir u Crnu Goru i bio posrednik pri izvozu u Rumuniju.
Direktor firme "Agrosa" iz Rogatice Ozren Planojević smatra da će proizvođači iz ove opštine i drugih brdsko-planinskih regija imati malo koristi od izvoza krompira u EU, jer je proizvodnja skupa, a podsticaji mali. Direktor firme "Agromont" i predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača "Solanum produkt" iz Rogatice Novak Motika kaže da je ovo dobra vijest za proizvođače merkatilnog krompira u Hercegovini i naglašava da je obaveza države da podsticajnim mjerama omogući ravnopravan položaj naših proizvođača i konkurencije iz drugih zemalja.
Proizvodnja
Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, godišnja proizvodnja krompira u BiH iznosi oko 350.000 tona, a lani je u odnosu na 2013. godinu smanjena za 18 odsto. Vrijednost uvezenog krompira u 2014. godini iznosila je 11,77 miliona, dok je izvezen krompir vrijedan 1,02 miliona maraka.
Efekti koji se očekuju od izvoza u EU
- povećanje proizvodnje
- veća konkurentnost
- veći stepen naplate
- veće tržište
- viša otkupna cijena
Glavni partneri u prošloj godini
Uvoz - Holandija, Njemačka, Belgija, Italija i Hrvatska
Izvoz - Crna Gora, Norveška i Srbija