Rezolucija je sačinjena na osnovu izvještaja o napretku BiH za 2016. godinu čiji je autor izvjestilac Evropskog parlamenta za BiH Kristijan Dan Preda. On je u dva veoma važna pitanja, popisu stanovništva i odluci Ustavnog suda BiH u vezi sa Danom RS, iskazao stavove koji su direktno upereni protiv Srpske. Ukazao je da je popis stanovništva u BiH obavljen regularno i u skladu sa zakonima i izrazio žaljenje što nije sprovedena odluka Ustavnog suda BiH u vezi sa Danom RS.

Podršku Odbora za spoljne poslove nisu dobili amandmani Haralda Vilimskog iz Slobodarske partije Austrije, koji je član poslaničke grupe Evropa nacija i sloboda. Njegov stav je da rezultati popisa nisu utvrđeni na ispravan način i da je Srpska imala pravo na referendum. Bez podrške je ostao i amandman u kojem je navedeno da BiH nije pokazala opredijeljenost za dalje ispunjavanje reformi, ali je zeleno svjetlo dobio prijedlog da se BiH skreće pažnja da nije sprovela odluke Evropskog suda za ljudska prava u predmetima "Sejdić i Finci", "Zornić" i "Pilav". Odbačen je i amandman kojim bi u rezoluciju ušao i dio koji se odnosio na nedavna hapšenja bivših pripadnika HVO-a u Orašju. Podržano je nekoliko amandmana u kojima je ukazano da treba ojačati borbu protiv korupcije.

Na nacrt izvještaja je uloženo čak 288 amandmana, a Preda kaže da je uspio da sa predstavnicima najvažnijih političkih grupa dogovori 24 kompromisna amandmana, koji pokrivaju 153 od 288 amandmana. Prihvatio je da u kompromisne amandmane uključi veći dio amandmana hrvatskih poslanika, između ostalog i načela federalizma, decentralizacije i legitimne zastupljenosti u BiH. Ipak, istakao je da Brisel neće tražiti ustavne promjene u BiH.

- Od BiH ne tražimo ustavne promjene. Mi samo govorimo o evropskim principima i pominjemo vrijednosti koje dijelimo u EU, kao što su decentralizacija, pa i princip federalizma, koji važi u nekim zemljama - naveo je Preda i odbacio tvrdnje hrvatskih političara da će reforma izbornog zakonodavstva biti novi uslov na evropskom putu BiH, ističući da EU neće vršiti pritisak da bude donesen novi Izborni zakon.

Hrvatski poslanik i potpredsjednik Odbora za spoljne poslove Dubravka Šuica pohvalila je Predu za veoma dobar izvještaj i za kompromisne amandmane.

- Načelo federalizacije različito tumače bošnjačka i hrvatska politika. Prva u tome vidi podsticaj za podjele na etničkoj osnovi, a druga garanciju za ravnopravnost Hrvata. Taj termin se krivo tumači, što se moglo čuti posljednjih dana, ali i na ovom sastanku odbora, da to vodi ka etničkim podjelama. Daleko od toga, naš stav je da BiH treba da bude cjelovita država, ali na principima federalizma, supsidijarnosti i decentralizacije. To su osnovni principi. Belgija živi na tim principima i stoga se zaista čudim da se neko tome protivi - kazala je Šuica.

Predstavnik Evropske komisije Džordž Zigler iz Opšte uprave za regionalnu politiku i pregovore o proširenju, označio je pojam konstitutivnih naroda kao krivca za diskriminaciju nekih etničkih zajednica. Slično su govorili predstavnici Zelenih i dio Socijalista.

- Treba smanjiti elemente etničke prirode i podstaći građanski element. Dejton je bio dobar za završetak rata, ali nije dovoljno dobar za BiH i ulazak u EU - rekao je Zigler, na šta su burno reagovali hrvatski poslanici.

Poslanik Jozo Radoš smatra da je izvještaj izbalansiran i da dobro uočava poteškoće u BiH, ali da bi trebalo da bude precizniji u nekim dijelovima jer se u kompromisnim amandmanima ne spominju ustavne promjene, nego se govori o institucionalnim promjenama, što je puno blaži oblik.

Švedski liberal Jasenko Selimović, rođeni Sarajlija, kazao je da su upućene protivrječne poruke.

- S jedne strane tražimo da BiH bude čvrsta, ujedinjena zemlja, a podržavamo federalizaciju, a u BiH federalizacija znači etničku federalizaciju. To bi još više zakomplikovalo strukturu države - rekao je Selimović, ističući da sada ne treba insistirati na promjeni Ustava, nego kada BiH uđe u EU.

Evropski parlament bi tekst rezolucije trebalo da razmatra u martu.

Odgovor na upitnik

Evropski komesar za proširenje i politiku susjedstva Johanes Han izrazio je juče u obraćanju na konferenciji o temi "Lokalne i regionalne vlasti u regionu proširenja i regionalnoj politici EU", koju je organizovao Evropski parlament, uvjerenje da će BiH uspješno odgovoriti na pitanja iz upitnika Evropske komisije.

Han je čestitao vlastima u BiH na dobro odrađenom poslu, dodajući da će lokalne i regionalne vlasti imati sve veći značaj kada je riječ o članstvu u EU.