Kreditiranje zamrlo uprkos padu kamate i cijene stanova
Stanovnici Srpske iskazali su slabo interesovanje za podizanje stambenih kredita u prvih devet mjeseci prošle godine, iako su snižene i kamatne stope na kredite namijenjene za krov nad glavom i cijene kuća i stanova.
Banke koje posluju na području RS odobrile su stanovništvu u prva tri prošlogodišnja tromjesečja stambene kredite vrijedne 592,4 miliona, što je za samo 700.000 KM više u odnosu na isti period 2014. godine. Podaci Agencije za bankarstvo RS pokazuju da se stanovništvo za rješavanje stambenog pitanja najčešće zadužuje na duge staze. Banke su u prva tri kvartala odobrile 556,5 miliona KM vrijedne dugoročne stambene kredite.
Zaduženje je bilo isplativije nego na kraju 2014. godine, jer je prosječna efektivna kamatna stopa na stambene kredite na kraju septembra 2015. iznosila 5,68 odsto i u odnosu na kraj prethodne godine bila je niža za 0,53 odsto. Prosječna nominalna kamatna stopa u istom periodu je iznosila 5,11 odsto i bila je niža za 0,36 odsto u odnosu na kraj 2014. godine.
Sekretar Udruženja banaka BiH Mijo Mišić kaže da smanjenje kamatnih stopa pokazuje da bankarski sektor raspolaže dovoljnom količinom novca, što daje sigurnost dužnicima.
- Pad kamatnih stopa, međutim, nije pratio značajniji rast tražnje za stambenim kreditima zbog loše finansijske situacije u kojoj se našla većina stanovnika, ali i zbog rigoroznijih uslova kreditiranja koje potencijalni dužnici moraju ispuniti - kaže Mišić.
Tržište nekretnina je jedan od sektora koji je pretrpio najteže posljedice tokom svjetske finansijske i ekonomske krize, koja je izbila 2008. godine. Od tada je i na našem tržištu prisutan trend pada tražnje za stambenim kreditima i stagniranja kreditne aktivnosti banaka na tom polju.
San svakog podstanara je kupovina sopstvenog krova nad glavom, ali niske i neredovne plate ne pružaju ni mogućnost ni sigurnost za zaduživanje na rok od 20 ili 30 godina. Mišić potvrđuje da je to problem, ali i da zaduženja na duge staze ne moraju nužno biti rizična, jer su najčešće u vezi sa evrom, koji važi za jednu od najstabilnijih svjetskih valuta.
- Do rasta rata može doći samo u slučaju promjenljive kamatne stope koja je u vezi sa Euriborom, dok korisnici kredita sa fiksnom kamatnom stopom nemaju razloga za strah - istakao je Mišić.
Raste zaduženost stanovništva
Banke u Srpskoj plasirale su u prvih devet mjeseci prošle godine stanovništvu 2,56 milijardi KM kredita, što je za četiri odsto više u odnosu na kraj 2014. godine. Dugoročni krediti čine 85 odsto ukupne vrijednosti zajmova.