Prema ovim pravilima, na koje se BiH obavezala u reformskoj agendi, banke će morati da raspolažu većim zalihama kapitala, a ostvareni profit neće moći da troše na isplatu enormnih bonusa menadžerima, što je kod nas često bila praksa, dok bi strogi evropski propisi mogli dodatno da smanje obim i poskupe kredite na domaćem tržištu!

U reformskoj agendi od bh. vlasti se traži da ulože dodatne napore da očuvaju stabilnost finansijskog sektora i stvore uslove potrebne za oživljavanje bankarskog kreditiranja, kao i da takve aktivnosti sprovode u konsultacijama sa Centralnom bankom BiH (CB BiH) i MMF-om.

Otporniji na promjene

- U okviru toga, treba prilagoditi zakone iz finansijskog sektora s direktivama EU i uslovima iz Bazela, primjenjivim za stepen razvijenosti domaćeg finansijskog tržišta, istovremeno jačajući nadzor nad bankama od entitetskih agencija za bankarstvo - navodi se u reformskoj agendi.

O ovome je bilo riječi i na sastanku predstavnika banaka i finansijskih institucija u BiH, koji je održan prije nekoliko dana u Tesliću.

- Dogovorena je intenzivnija saradnja na regulativi koja je u procesu usvajanja, posebno zakona o bankama i seta odluka u okviru odluka "Bazel dva" i "Bazel tri", a sve u skladu s reformskom agendom - saopšteno je nakon sastanka.

Stručnjaci objašnjavaju da, u skladu s bazelskim principom, banke moraju uvijek imati dovoljno kapitala da mogu izdržati 30 dana krize likvidnosti. Iako je cilj da banke postanu otpornije na negativne promjene, sve to dovodi do većih troškova, te smanjenja povrata koje banke mogu zaraditi od svoje imovine i povećavanja troškova kapitala. Mnogi očekuju da će banke nastojati da prebace novonastale troškove na klijente u svrhu ostvarivanja dosadašnjih zarada, te da bi se ta stavka mogla smatrati negativnom stranom "Bazela".

Regionalni trendovi

Mijo Mišić iz Udruženja banaka BiH za Press objašnjava da bazelski principi nisu direktno povezani s eventulanim rastom kamatnih stopa, ali i ne negira mogućnost da banke novonastale troškove prebace na klijente.

- Radi se o dužem procesu i setu od ukupno pet odluka, koji je vezan za kapitalnu usklađenost banaka i procjenu rizika. Ovo je veoma složena materija, ali i jedan od važnijih zadataka koji naše banke i regulatori moraju ispuniti - kazao je Mišić.

Komentarišući ocjene da bi bankarski menadžeri mogli ostati bez dosadašnjih velikih bonusa, on je dodao da je toga uvijek bilo i da će biti, ali i da se domaće tržište treba prilagođavati evropskim i regionalnim trendovima.

- To niko ne može zabraniti, iako bi ta primanja trebalo da budu stvar mjere. Do sada su informacije o primanjima u bankarskom sektoru izazivale veliku pažnju javnosti, jer se vjerovatno nisu uklapale u sve druge procese u zemlji - dodao je Mišić.