Javna nabavka je proces kupovine dobara ili usluga od strane javnog sektora, čiji je cilj osigurati najbolju vrijednost za javni novac. To u praksi u BIH izgleda malo drugačije.

 

Javna je tajna da svaki objavljeni tender u BIH ima “svog izvođača radova”, firmu kojoj je taj “ugovor namijenjen” i prije objave javne nabavke. To pravilo važi za sve vrste poslova od građevinskih radova, nabavka raznih roba, te unosnih ugovora u IT sektoru, u kojem se potpisuju ugovori teški milione maraka.

 

Takve okolnosti “hrane” korupciju, što šteti privredi, jer se sa jedne strane neadekvatno troše milioni maraka javnog novca. Sa druge, se stvaraju monopoli jer se prednost daje preduzećima/kompanijama koju tu prednost nisu stekli zato što su efikasni ili dobri u svom poslu, već obično zbog dobrih veza sa političkim vrhom u BIH.

 

Da gore navedeno nije samo puka priča pokazuju dostupne informacije.

 

Statistika pokazuje da Agencija za javne nabavke BiH na godišnjem nivou isprati samo manji dio javnih nabavki, u 2020. godini 521, a u 2021. godini 717. Iako su manji uzorci, manjkavosti nije nedostajalo i kod praćenih slučajeva uočeni su propusti kod ugovorih tijela i kod ponuđača.

 

Između ostalih utvrdili su da hitnost kao razlog za primjenu pregovaračkog postupka bez objave obavijesti nije obrazložen u skladu sa u Zakonom; da ne postoje interne procedure u slučajevima izuzeća iz člana 10. Zakona o javnim nabavkama, koji definiše dodjelu ugovora o javnoj nabavci prema međunarodnim pravilima.

 

Isto tako, su utvrdili da su uslovi za kvalifikaciju diskriminatorni i favorizujući, a osim toga ustanovljeno je i takozvano ,,cijepanje nabavki” radi izbjegavanja primjene odgovarajućeg postupka javne nabavke, nedostavljanje izvještaja o okončanim postupcima javne nabavke, nedostavljanje dokaza kvalifikovanosti u utvrđenom roku, odustajanje od dodjele ugovora nakon e-aukcije, te postojanje kolizije u svim pojavnim oblicima, kao što je dogovaranje ponuđača, podjela tržista te prateće ponude.

 

Poručuju da na uočene slabosti i propuste ugovornih organa koje se ponavljaju, Agencija djeluje edukativno, kroz objave stavova i informacija putem Portala javnih nabava i na web stranici Agencije.

 

Također, traže od ugovornog tijela da otklone nepravilnosti, ukoliko je to moguće.

 

“Agencija podnosi zahtjeve za pokretanje prekršajnih postupaka i dostavlja određene predmete nadležnim tužilaštvima u slučajevima kada je kroz praćenje utvrđeno da ugovorna tijela ponavljaju greške, posebno kod nabavki veće vrijednosti, odnosno učestalosti grešaka”, naveli su u ovoj Agenciji.

 

Informacije koje stižu iz ove Agencije pokazuju da je kod javnih nabavki posebno problematičan dio koji se odnosi na pregovarački postupak bez objave obavijesti. To je posebno alarmantno kada se vide iznosi sredstava, javnog novca koji se godišnje kroz ove ugovore potroše.

 

Naime, u 2020. godini u BiH je proveden 1.741 pregovarački postupak na osnovu kojih je zaključeno 2.062 ugovora i potrošeno 190.593.884 KM bez PDV-a.

 

U 2021. godini je proveden 1.153 pregovarački postupak, a zaključeno je 1.239 ugovora putem kojih je potrošeno ukupno 334.814.397 KM bez PDV-a.

 

“Pregovarački postupak bez objave obavijesti je netransparentan postupak javne nabavke, koji se može provoditi samo u slučajevima koji su definisani Zakonom o javnim nabavkama. Uslovi za primjenu ove vrste postupka javne nabavke su strogi, i u svakom od slučajeva potrebno je da bude ispunjeno kumulativno više uslova, da bi se primijenio ovaj postupak. Međutim, kroz postupak praćenja uočeno je da ugovorna tijela primjenjuju ovu vrstu postupka i onda kada nisu ispunjeni uslovi za primjenu”, naveli su u Agenciji.

 

U 2020. godini putem pregovaračkih postupaka najviše su nabavljane robe, a uočeno je da preovladava medicinska oprema i sredstva te sredstva za ličnu higijenu, što je razumljivo s obzirom na pandemiju virusa korona.

 

“Također, u razdoblju pandemije, a posebno u periodu mart – juni 2020. godine, pojedina ugovorna tijela su primjenjivala pregovarački postupak zbog hitnosti za nabave koji se ni na koji način ne mogu dovesti uvezu sa pandemijom COVID 19”, naveli su u Agenciji.

 

Osim kod nabavke robe uočen je i problem kod procedura koje se odnose na nabavku nepredviđenih i dodatnih radova. Navode da je u preko 70 odsto slučajeva proveden pregovarački postupak za nepredviđene radove.

 

“Iz čega proizilazi da dokumentacija koja se priprema za izvođenje radova (projekat i druga dokumentacija) ukazuju na loše pripreme koje prethode realizaciji projekata. U ovim slučajevima se mogu desiti različiti oblici zloupotreba, posebno kada se radi o projektima velike vrijednosti”, istakli su u Agenciji.

 

Ako se posmatra 2021. godina (1.153) zaključen je manji broj ugovora putem pregovaračkog postupka u odnosu na 2020. (1.741) i 2019. godinu (1.546).

 

“Međutim, iako je zaključen manji broj ugovora, vrijednosno je utrošeno više javnih sredstava u odnosu na 2019. i 2020. godinu. Jedan od razloga za ovo je poremećaj u prometu roba, usluga i radova zbog pandemije virusa korona i to ne samo na tržištu BiH, već globalno”, rekli su u Agenciji.

 

Uočili su da žalbeni postupci za pregovaračke postupke bez objave u 2021. godini traju duže u odnosu na rokove definisane Zakonom, a što je stvorilo probleme u tokovima snabdijevanja ugovorih tijela.

 

Sumirajući prethodni period u Agenciji su naveli da je praćenje pregovaračkih postupaka ukazuje na slijedeće probleme: pregovarački postupak bez objavljivanja obaviještenja zbog hitnosti je u porastu u odnosu na 2019. i 2020. godinu, zbog pandemije COVID 19; nisu ispunjeni kumulativno postavljeni uslovi za primjenu pregovaračkog postupka; nakon prestanka vanrednog stanja u RS i stanja elementarne nepogode u FBIH, nastavljena je upotreba pregovaračkih postupaka za nabavu roba, usluga i radova, a vezano za pandemiju Covid 19.

 

Zbog utvrđenih nepravilnosti Agencija za javne nabavke BiH je u 2020. godini podnijela 26 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. U 2020. godini, osam zahtjeva je procesuirano od čega je sedam odluka pravosnažno i jedna nepravosnažna što, kako navode u Agenciji, ukazuje na sporost sudova u procesuiranju zahtjeva.

 

“Takođe u 2020. godini pravosnažno je riješeno 14 predmeta iz 2019. godine, od čega je u 11 slučajeva optuženi proglašen krivim i novčano kažnjen, a u tri slučaja postupak je obustavljen zbog nenadležnosti Agencije”, naveli su u ovoj Agenciji.

 

U 2020. godini Agencija je u određenim slučajevima imala osnovanu sumnju da je počinjeno kazneno djelo, i te je predmete dostavila tužilaštvima, ali nisu naveli o kojem broju se radi.

 

Agencija je u 2021. godini podnijela 51 zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, a u dva slučaja je imala osnovanu sumnju da je počinjeno kazneno djelo, i te je predmete dostavila tužilaštvima.

 

U 2021. godini sudovi u BiH su riješili 35 predmeta i to: šest prekršajnih zahtjeva iz 2019. godine, 18 iz 2020. godine, devet iz 2021. godine i u dva slučaja je obustavljana istragu.