One su pogodno tlo za korupciju iz razloga što se kroz javne nabavke omogućava iznošenje najvećih iznosa budžetskih sredstava koja malverzacijama i namještanjima tendera mogu biti preusmjerena firmama i osobama bliskim vlasti, ili samim predstavnicima vlasti.

Prema riječima Igora Vukajlovića iz Udruženja građana „Tender“, novi Zakon o javnim nabavkama u Bosni i Hercegovini koji je počeo da se primjenjuje od kraja prošle godine, dodatno olakšava korupciju.

„Taj Zakon, što je najgore, mnogo je lošiji od onog prethodnog, odnosno otvara mnogo veća vrata korupciji, tako da ugovorni organi i oni koji žele da rade pošteno imaju velikih problema u primjeni tog Zakona. A oni koji su radili nepošteno i koji su bili uključeni u koruptivne radnje - to sada mnogo lakše mogu da rade“, kaže Vukajlović.

Na osnovu prošlogodišnjih istraživanja EU, locirane su tri najčešće metode korupcije u javnim nabavkama.

Prva je saradnja davalaca usluga sa državnim službenicima, gdje ponuđač, da bi dobio posao, daje proviziju službeniku. Tu spadaju i česte izmjene ugovora o nabavci, čime se drastično povećava prvobitna cijena iz ponude.

Drugi način je kada se davaoci usluga dogovore o cijeni koja je daleko iznad tržišne. Potom se ponuđač koji je izgubio tender pojavljuju kao podugovarač najboljeg ponuđača.

Treći, ali ne manje efikasan način korupcije, jeste unaprijed prilagođen postupak nabavke i objelodanjivanje tenderskih informacija. Rezultat je da u tom slučaju ponudu šalje samo jedan, ili svega nekoliko ponuđača, zato što je tender namješten za određenog davaoca usluge.