
U institucijama na nivou BiH godinama buja broj radnika, a situacija se nije promijenila ni lani, jer su na platnom spisku na kraju 2019. bila 3.873 službenika, što je za 80 više u odnosu na početak godine.
Prema najnovijim podacima koje je objavila Agencija za državnu službu BiH na platnim listama najviše je stručnih savjetnika i to 1.284, što je za 63 više u odnosu na početak godine.
Viši stručni saradnik na kraju prošle godine bio je 991, odnosno jedan više u odnosu na početak godine, dok je šefova unutrašnjih organizacionih jedinica po najnovijim podacima 695 ili 29 više u odnosu na početak godine.
Pomoćnika direktora i ministara na kraju 2019. godine bilo je 213 ili jedan više, a sekretara sa posebnim zadatkom dva više pa ih je na kraju godine bilo 57. Broj sekretara nije promijenjen i njih je i dalje 19.
Broj stručnih saradnika je jedino pao i njih je na kraju godine bilo 614, odnosno 15 manje u odnosu na početak godine.
Ekonomisti, nevladin sektor, ali i pojedine političke partije godinama ističu da institucije na nivou BiH služe samo za uhljebljavanje.
- BiH i entiteti su u okviru reformske agende potpisali da neće povećavati izdatke i učešće javnog sektora u budžetima i da neće dolaziti do novog zapošljavanja. To niko ne poštuje. Imamo i situaciju da su Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka obustavili nastavak finansiranja budžetskih deficita BiH, odnosno entiteta. Za takvo njihovo ponašanje nema nikakve odgovornosti - rekao je ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Naglasio je da je BiH postala zemlja koja je formirana i definisana da samo služi uskoj grupi ljudi koji su uhljebi i ništa ne rade.
- Oni ne koriste nikome osim samo sebi i svojim partijama. Ako ne bude bilo pritiska međunarodne zajednice možemo očekivati dalje bujanje službenika na nivou BiH - naveo je Pavlović.
I revizori su u svojim izvještajima utvrdili da se mnoge institucije, agencije, ministarstva i kancelarije na nivou BiH ne pridržavaju propisa kada je u pitanju prijem novih službenika i unapređenje na više pozicije.
Revizori su ustanovili da su, između ostalog, na pojedinim adresama na osnovu jednog raspisanog konkursa, a koristeći rezervne liste, pojedinci uspjeli da zaposle više osoba, a ponovo je ukazano i na to da se dosljedno ne poštuju sva pravila koja se odnose na isplate plata i naknada, za šta na godišnjem nivou odlazi više od pola milijarde maraka.