I novinari, i predstavnici prosvjetnih i medicinskih radnika, podržavaju ovu inicijativu, ali ipak ne postoji veliki optimizam da će to biti usvojeno.

Grmuša je, naime, inicirao da se poslom od javnog značaja smatra obavljanje profesije ili dužnosti koja ima povećan rizik za bezbjednost lica koje ga obavlja, a odnosi se na zanimanja koja su od značaja za javno informisanje, zdravlje ljudi i vaspitanje i obrazovanje.

On je, između ostalog, inicirao i da se u Krivični zakonik Republike Srpske uvrsti novi član koji bi se zvao "Napad na lice koje obavlja poslove od javnog značaja".

Ko napadne ili ozbiljno prijeti da će napasti lice koje obavlja poslove od javnog značaja u obavljanju tog posla bio bi kažnjen novčano ili zatvorom do tri godine. Pritom, prema prijedlogu, ako je tokom ovog krivičnog djela nanesena povreda ili je prijećeno oružjem, izvršilac bi bio kažnjen zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

Podsjetimo, novinari u Srpskoj su u proteklim godinama niz puta bili na meti napada, a u sličnim su problemima i prosvjetari te zdravstveni radnici.

Novinarka iz Banjaluke Ljiljana Smiljanić ističe da je pročitala dio inicijative koju je Grmuša objavio na društvenim mrežama, a što se odnosi, kako je on naveo, na sve koji rade posao od javnog značaja ili slično.

"Sviđa mi se ta formulacija, ali nisam optimistična. Kada smo prije nekoliko godina tražili da se napad na novinare i medijske radnike tretira kao napad na službeno lice, odmah nam je rečeno da neće proći, jer bi onda i neka druga zanimanja tražila isto. Kada je naš kolega Vladimir Kovačević napadnut, političari su govorili kako bi ipak podržali tu inicijativu, ali se opet ništa nije promijenilo", rekla je Smiljanićeva te dodala da novinari nisu tražili da budu službena lica, jer to ne mogu biti.

Situacija sada, kako je dodala, jeste gora, jer su, osim medijskih radnika, i prosvjetni radnici i ljekari izloženi napadima i nasilju, ali...

"I dalje mislim da se ništa neće promijeniti što se tiče kaznene politike. Možda bi rješenje bilo i da se koriste trenutna zakonska rješenja, ali maksimalne kazne, a ne minimalne. Često se ispostavi da imamo dobre zakone, ali je problem u primjeni", naglasila je Smiljanićeva.

Miloš Purković, v.d. predsjednika Sindikata zdravstva i socijalne zaštite Republike Srpske, ističe da i ovaj sindikat već odavno ukazuje na to da je neophodno posebno tretirati napad na lica na radnom mjestu.

"Ta inicijativa apsolutno ima našu podršku i volio bih da to dođe u formu zakona i bude primjenjivano. Iskreno da vam kažem, nisam nešto optimističan", rekao je Purković za "Nezavisne novine".

Dragan Gnjatić, predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture RS, kaže da će oni proučiti i razmotriti inicijativu koju je Grmuša podnio.

"Mi apsolutno tražimo pooštravanje kaznene politike. Nadam se da će biti političke volje da se to usvoji", rekao je Gnjatić za "Nezavisne novine".

Grmuša je naveo da je obaviješten da je njegova inicijativa za izmjene i dopune Krivičnog zakonika upućena u zvaničnu parlamentarnu proceduru, te je, kako je dodao, ostvaren još jedan važan korak ka boljoj krivično-pravnoj zaštiti prosvjetara, zdravstvenih radnika i novinara.

"Zahvaljujem Kabinetu predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske na brzoj reakciji i apelujem na nadležne parlamentarne odbore, Vladu i sve narodne poslanike da što prije usvoje ovu inicijativu, koja je u potpunosti usklađena sa dobrim rješenjima Krivičnog zakona Srbije. To će biti velika zajednička pobjeda i poruka svima da Republika Srpska ne toleriše nasilje", istakao je Grmuša.