Ono u čemu se slažu svi, analitičari, direktori, ali i predstavnici državnog kapitala u upravljačkim strukturama javnih preduzeća, jeste da se zakon pod hitno mora mijenjati i precizno definisati trajanje mandata vršioca dužnosti. Sadašnja praksa je da pojedina preduzeća godinama imaju vršioca dužnosti direktora iako zakon kaže da to može trajati najduže 90 dana, međutim taj isti zakon nije definisao koliko se taj mandat v.d. može produžavati. Recimo, JP "Šume RS" posljednji put imalo je direktora u avgustu 2012. godine, a nakon toga sve do danas vršilac dužnosti obavlja poslove direktora.

Biljana Marković, predsjednica Nadzornog odbora JP "Šume RS", u čijoj nadležnosti je raspisivanje konkursa za izbor direktora, potvrđuje ono što svi znaju, a to je da se čeka politički dogovor vladajuće koalicije kako bi bio  raspisan konkurs.

Isti slučaj je u gotovo svim javnim preduzećima, a kako kaže Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista SWOT, politika je krivac i njoj jedino odgovora što su firme u stanju v.d, istovremeno naglašavajući da u takvim okolnostima nema govora o nekom strateškom djelovanju.

"Nemam razlog da krijem, predsjednici tri političke stranke se dogovoraju o imenovanju direktora i kompletnih uprava u javnim preduzećima i NO u ovom momentu ne može ništa. To je veliki problem za vršioce dužnosti jer sve dok vi niste sigurni na nekoj poziciji ne možete dati svoj maksimum i imate blokadu", kaže Markovićeva.

Pored JP "Šume RS", direktori u mandatu v.d. su i u "Željeznicama RS", KC Banjaluka, "Poštama Srpske", Institutu za zaštitu zdravlja, Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove, "Putevima" i "Autoputevima RS", Bolnici u Istočnom Sarajevu, zatim u Republičkoj upravi za inspekcijske poslove, ali i u manjim javnim preduzećima, kao što su "Kosmos", "Nikola Tesla", "Nova Romanija" itd.

Slična situacija je u oblasti prosvjete, gdje veliki broj vršilaca dužnosti upravlja osnovnim i srednjim školama, a  za razliku od mnogih oblast energetike, barem kada su u pitanju veliki sistemi poput termoelektrana, hidroelektrana i mješovitog holdinga, poprilično je uređena s obzirom na to da njima upravljaju direktori u punom kapacitetu. 

"Lično meni i predstavlja i ne predstavlja problem to što sam vršilac dužnosti, ali vidim da je pojedinim to veliki problem. Kad razgovaram s kolegama oni otvoreno kažu baš me briga, tu sam od danas do sutra i to je problem. Tu oblast treba ograničiti zakonom i, recimo, u roku od 90 dana da se mora završi procedura", rekao je Duško Gojić, v.d. direktora JP "Putevi RS".

Veća podložnost uticajima sa strane, spremnost na kompromise na štetu preduzeća ili ustanove kojom rukovode, nezainteresovanost za posao koji obavljaju i borba za produženje mandata samo su neke od mana, slabosti ili problema koje prate i s kojima se suočavaju pojedini vršioci dužnosti. Naravno, ne svi.

"Ljudi u mandatu v.d. često su, dok se bore da budu reizabrani, spremni na kompromise i razne usluge koje idu na štetu preduzeća. Druga opcija je da su nezainteresovani uopšte za rad tog javnog preduzeća jer su tu privremeno ili su tu zbog ličnih interesa, što opet nije dobro za to preduzeće", rekao je Saša Grabovac.

Pojedina preduzeća i ustanove s vršiocima dužnosti

• Dragan Savanović, v.d. direktora "Željeznica RS"
  
• Dragan Grabovac, v.d. direktora JP "Šume RS"
  
• Mirko Stanetić, v.d. direktora KC Banjaluka
  
• Jasminka Krivokuća, v.d. direktora "Pošta Srpske"
  
• Miodrag Marjanović, v.d. direktora Instituta za zaštitu zdravlja RS
  
• Duško Gojić, v.d. direktora JP "Putevi RS"
  
• Dušan Topić, v.d. direktora JP "Autoputevi RS"
  
• Goran Todorović, v.d. direktora Bolnice Istočno Sarajevo
  
• Dušan Vještica, v.d. direktora "Kosmosa" i JP "Nikola Tesla"
  
• Predrag Tomić, v.d. direktora Republičke uprave za inspekcijske poslove