Pokazao je to izvještaj o radu Komisije za koncesije za 2017. godinu o kojem će raspravljati i poslanici Narodne skupštine RS na zasjedanju zakazanom za 19. jun.

- Izvještaji o eksploatisanim količinama upućeni ministarstvima često se ne podudaraju sa stanjem na terenu, što negativno utiče na obračun i uplatu naknade. Problem predstavlja i to što određeni broj koncesionara još nije ugradio mjernu opremu, pa to radi na osnovu slobodne procjene. Zbog toga je potrebno povećati kontrole otkopane mase - navedeno je u izvještaju Komisije za koncesije.

U pokušaju da zavede red, Komisija za koncesije je u 2017. godini stupila u kontakt sa svim koncesionarima i zatražila detaljne izvještaje o poštovanju ugovorenih rokova, garancija i redovnog plaćanja naknade. Za koncesionare koji nisu dostavili tražene informacije Komisija za koncesije je pokucala i na vrata, a nakon kontrola predložiće raskidanje ugovora za one koji lažiraju podatke.

Komisija za koncesije je u godišnjem izvještaju navela i da pojedini koncesionari nakon eksploatacije mineralnih sirovina ostavljaju područja trajno degradirana i devastirana iako taj prostor treba da rekultivišu. Da bi se stalo u kraj tim zloupotrebama, predloženi su detaljna analiza i preduzimanje mjera kako posljedice po životnu sredinu ne bi ostale trajne.

Takođe, skrenuli su pažnju i da postoje slučajevi eksploatacije šljunka, pijeska i kamena u obimu daleko većem od odobrenog. Komisija je zaključila da je za rješavanje ovog problema potrebna kvalitetnija kontrola inspekcije kako bi bile smanjene zloupotrebe i šteta koju pojedinci nanose životnoj sredini i budžetu RS.

Komisija je navela i da realizaciju pojedinih koncesionih ugovora koče nelegalna eksploatacija mineralnih sirovina, ograničenost lokalnog tržišta i nedostatak podrške lokalnih zajednica i većih građevinskih radova.

Kada je riječ o ugovorima o koncesiji za korišćenje poljoprivrednog zemljišta, jedan od zaključaka je da određeni broj koncesionara ne izvršava obaveze. Takođe, i dalje je prisutan problem da nakon zaključenog ugovora koncesionar ne može ući u posjed zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa.

Predsjednik Komisije za koncesije RS Radenko Đurica kaže da stoji iza svih zaključaka u izvještaju i da jednom za svagda mora biti uveden red u ovu oblast.

- Među 370 koncesionara neki imaju različit pristup koncesijama, obavezama i samoj RS. Mi se trudimo da to dovedemo u red. Zajedničkim snagama nadležnih institucija, odnosno inspekcije, Poreske uprave, Ministarstva finansije i nas moguće je stati u kraj tim zloupotrebama i kršenju koncesionih ugovora. Samim tim, efekti po budžet RS bili bi mnogo veći - kazao je Đurica.

Poljoprivrednici navode da institucije ne bi trebalo da raspisuju javni poziv za dodjelu poljoprivrednog zemljišta pod koncesiju ako nisu riješeni svi imovinsko-pravni odnosi.

Svi ratari zbog toga imaju problem. Ne treba da raspisuju oglase ako ne mogu poljoprivrednike uvesti u posjed. Za to su krivi oni, a nikako mi. Takođe, onima koji su dodijelili zemljište, a ne poštuju ugovore, treba oduzeti koncesiju. Tužbama je to moguće postići. I u jednom i u drugom slučaju krive su nadležne institucije, a nikako poljoprivrednici. Oni to mogu riješiti ako žele - kazao je predsjednik Udruženja poljoprivrednika i mljekara RS Vladimir Usorac.
Finansijski izvještaj
Prihodi Komisije za koncesije RS lani su iznosili 935.000 maraka, a najveći iznos, oko 930.000, doznačila im je Vlada. Rashodovna strana Komisije za koncesije RS iznosila je 915.344 marke, a najviše novca, 648.937, potrošeno je na plate zaposlenih.

Uplaćeni novac od koncesione naknade u 2017. godini (miliona KM)

23,74 - mineralni resursi

8,54 - izgradnja i korišćenje elektrana

1,14 - poljoprivreda

0,79 - sportsko-ribolovna društva

0,07 - turizam