Dok iz Hrvatske poručuju da su mjere pooštrene zbog tržišta rada u toj državi, iz BiH odgovaraju da je ovo vještački problem koji mora biti riješen jer dovođenje u pitanje diploma vodi u diplomatski skandal.

 

Sve je počelo, kažu nadležni u BiH, sredinom 2022. godine, kada je Hrvatska usvojila novi Zakon o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija, umjesto Zakona o priznavanju istovrijednosti stranih školskih svjedodžbi i diploma, koji je bio na snazi od 2004. godine.

 

Iz Agencije za visoko obrazovanje i osiguranje kvaliteta BiH (HEA) pojašnjavaju da se novim zakonom drugačije uređuju način i postupci vrednovanja međunarodnih obrazovnih kvalifikacija u svrhu pristupa tržištu rada u Hrvatskoj.

 

"Dosadašnje sprovođenje tzv. automatskog upravnog postupka priznavanja inostranih visokoškolskih kvalifikacija je ukinuto, te je uvedeno sprovođenje neupravnog postupka vrednovanja inostranih visokoškolskih kvalifikacija na temelju kojeg Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) Republike Hrvatske donosi neupravni akt - mišljenje o inostranoj visokoškolskoj kvalifikaciji", kazali su iz HEA BiH.

 

Iz Ministarstva za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo Republike Srpske kažu da se u navedenom postupku vrednovanja diploma uzima u obzir isključivo stepen postignutih znanja, vještina i kompetencija, bez upoređivanja studijskih programa.

 

"Procjena u tom smislu određuje da li je podnosilac zahtjeva za priznavanje strane

 

diplome dovoljno pripremljen za određenu aktivnost u Hrvatskoj (stručno i/ili akademsko priznavanje, nastavak obrazovanja ili zaposlenje) i može li se dodijeliti alternativno, djelimično ili uslovno priznavanje", navode za "Nezavisne novine" iz resornog ministarstva te dodaju:

 

"Ovo ne znači da diplome iz drugih zemalja (prvenstveno BiH i Srbije) nisu legalne ni legitimne, već sada hrvatska agencija može zauzeti stav i tumačiti da studenti koji su studirali u BiH i Srbiji nisu naučili dovoljno da bi u Hrvatskoj imali taj stepen obrazovanja koji im je istaknut na diplomama".

 

Struka smatra da je činjenica da AZVO u svom izvještaju kao jedan od problema navodi to što u BiH "nije razvijen jasan, pouzdan i usporediv nacionalni kvalifikacijski okvir sticanja visokoškolske kvalifikacije" dovoljan razlog da se obrazovanje u BiH konačno stavi na prvo mjesto po prioritetu.

 

"Ukoliko se ne reagira na adekvatan način to bi moglo prerasti u prvorazredan, a možda i u međudržavni skandal. Zakon kaže da visoko obrazovanje nakon srednjeg obrazovanja dovodi do međunarodno priznate kvalifikacije. Ako međunarodno nije priznato, onda ne znam kakvo je to visoko obrazovanje", poručio je Marko-Antonio Brkić, šef Ureda za organizaciju i osiguranje kvalitete Sveučilišta Hercegovina.

 

S druge strane, Željko Budimir, ministar za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo, ipak smatra da je ovaj problem, koji važi i za Sloveniju, izazvan vještački, te da je riječ o pojedinačnim slučajevima.

 

Rektor Univerziteta u Banjaluci Radoslav Gajanin istakao je da se problem javlja u proteklih nekoliko godina pred upisne rokove, kada zemlje u regionu plasiraju informaciju da diplome iz BiH nisu priznate.

 

"To su slučajevi koji se koriste u svrhu propagande kako bi studenti iz BiH studirali na drugim fakultetima. Nema nikakvog razloga da Hrvatska ili Slovenija ne priznaju diplomu bilo kojeg univerziteta koji je akreditovan u BiH", kaže Gajanin.

 

Iz Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) Hrvatske poručuju za "Nezavisne novine" da se kada je u pitanju tržište rada novi zakon odnosi na "profesije koje nisu uključene u Popis reguliranih profesija u Hrvatskoj" i da ova agencija od preuzimanja nadležnosti nad priznavanjem i vrednovanjem inostranih visokoškolskih kvalifikacija nije nikada imala obustavu rada na tim postupcima.

 

Nadležni u BiH odgovaraju i da aktivno rade na tome da se problem riješi, ali da očekuju i pomoć od strane Hrvatske i Slovenije.

 

"Za prevazilaženje problema, prema hrvatskim propisima, potrebno je proći međunarodni postupak reakreditacije domaćih visokoobrazovnih institucija, koji može biti sproveden samo od strane "međunarodno akreditovane, punopravne članice relevantnih europskih udruženja agencija za vanjsko osiguranje kvaliteta", zaključili su iz Kabineta Željka Budimira.