Prema dosadašnjoj praksi, broj štićenih osoba na nivou BiH godišnje se kreće između 20 i 40, i za to se iz budžeta nekada izdvaja više od osam miliona maraka!

 

Miletićeva inicijativa danas će se naći pred delegatima u Domu naroda PSBiH, a sudeći po odgovoru koji je već dobio od Zajedničke komisije za odbranu i bezbjednost BiH, koja je dala negativno mišljenje, teško je očekivati da će dobiti potrebnu podršku na sjednici parlamenta.

 

Rok od 60 dana

 

Miletić u svojoj inicijativi traži od Savjeta ministara BiH da u roku od 60 dana izmjeni „Uputstvo o obimu i načinu obavljanja poslova fizičkog i tehničkog osiguranja osoba, objekata i imovine“ na način da se izbriše treća kategorija osoba koje se posebno štite.

 

Obrazlažući predloženu inicijativu, Miletić je naveo da bi se ovakvom mjerom nadležnim policijskim agencijama otvorio prostor da novac koji bi uštedjeli iskoriste na drugi način i za poslove koji su u ovom trenutku potrebniji.

 

Zanimljivo je da se već godinama najavljuju usvajanje nove odluke o određivanju osoba i objekata koji se štite, kojom bi se znatno smanjio broj štićenih osoba na nivou BiH i ostvarile milionske uštede, ali do danas taj posao nije završen.

 

Pojedini poslanici i delegati prstom upiru u Savjet ministara tvrdeći da uporno izbjegava da predloži novu odluku, koju je Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH (DKPT) pripremila i proslijedila prije nekoliko godina.

 

Tri kategorije

 

Prema dosadašnjem pravilniku, štićene osobe koje imaju pratnju tokom 24 sata u BiH razvrstane su u tri kategorije i u zavisnosti od toga prati ih različit broj policajaca, a samim tim i službenih automobila, što utiče i na troškove pratnje.

 

Direkcija, koja inače osigurava štićene osobe i objekte, ranije je saopštavala da broj štićenih osoba na nivou BiH varira, pa su nekada godišnje znali ličnu pratnju pružati za 24, a nekada i za 37 i više osoba.

 

Među njima su članovi Predsjedništava, predsjedavajući i ministri u Savjetu ministra, glavni tužilac BiH, predsjednik Suda BiH, članovi Kolegijuma Doma naroda i Predstavničkog doma PSBiH, te osobe za koje direktor Direkcije donese odluku da su pod zaštitom, kao i strani zvaničnici.

 

Osiguranje VIP osoba je podijeljeno u tri kategorije. U prvoj kategoriji su članovi Predsjedništva i predsjedavajući Savjeta ministara BiH, a u drugoj zamjenici predsjedavajućeg Savjeta ministara. U trećoj kategoriji, za koju Miletić smatra da je treba ukinuti, ostali su ministri u Savjetu ministara, predsjednik Suda i glavni tužilac BiH, te članovi kolegijuma oba doma.

 

Sin u službenom vozilu

 

Miletić nije jedini koji traži smanjenje broja štićenih osoba. Isto je prošle godine zahtijevao i poslanik SDS u Predstavničkom domu PSBiH, Dragan Mektić, nakon što je procurila informacija da sin tadašnje glavne tužiteljice BiH, Gordane Tadić, koristi vozilo Direkcije u privatne svrhe.

 

Mektić je tada zatražio da se izmjeni Odluka o štićenim osobama, navodeći da se trenutno ne zna ko se sve štiti i iz kojeg razloga. On je iznio podatak da Tadićevu obezbjeđuje čak 18 policijskih službenika, kao i da istu zaštitu uživa i njen sin, koji koristi službeno vozilo Direkcije kako u zemlji, tako i kada putuje van BiH.

 

– Mnoštvo je osoba koje se štite, a koje nemaju pravo na to. Imamo primjere da policija prati autobuse koji idu na ekskurziju van BiH, a u kojima se nalaze djeca pojedinih funkcionera. Ko je to odobrio – upitao je tada Mektić.

 

I nije Tadićeva jedini primjer štićene osobe koja je koristila policijsku pratnju i vozila u privatne svrhe. Buru u javnosti je prošle godine izazvala fotografija ministarke spoljnih poslova BiH, Bisere Turković, kako pod policijskom pratnjom obavlja kupovinu u jednom tržnom centru u Sarajevu.

 

Turkovićeva je na negativne komentare građana odgovorila da je „primorana živjeti pod policijskom zaštitom sve dok je na poziciji ministarke, jer tako nalažu propisi“!