Centralna izborna komisija tek nakon izbora će dobiti izvještaje stranaka o tome koliko su novca trošili i na šta konkretno. A revizija Lokalnih izbora 2016. pokazuje milione i milione maraka koje su bile strankama na raspolaganju i sistematično kršenje Zakona o njihovom finansiranju.

Samo deset političkih stranaka, i osam nezavisnih kandidata, u samo 15 dana, objavili su 1.428 plaćenih oglasa na televizijskim stanicama i štampanim medijima. U vrhu je Savez nezavisnih socijaldemokrata sa do sada potrošenih 182.000. Slijedi Srpska demokratska stranka sa 150.000, potom Partija demokratskog progresa sa 100.000 maraka.

Ivana Korajlić iz Transpareny Internationala je izrazila očekivanje da će se do kraja kampanje povećavati troškovi političkih stranaka.

"Do kraja kampanje s obzirom na to da stranke pojačavaju svoje aktivnosti taj iznos će biti višestruko veći bar prema ranijim iskustvima. Što se tiče bilborda ove godine ih je mnogo više, odnosno vanjskog oglašavanja, nego ranijih godina", istakla je Korajlić.

Koliko zaista stranke troše na izbore, utvrditi tačno ne mogu niti nevladine organizacije, a ni Centralna izborna komisija.

"Ne prijavljuju adekvatno troškove s obzirom na to da kada pogledate broj skupova i ono što su oni prijavili kao trošak organizacije predizbornih skupova, ispada da jedan skup u prosjeku košta 1.500 do 2.000 maraka, što je nemoguće kada pogledate šta sve uključuju ti skupovi. Veliki je broj prihoda koji ostaju neprijavljeni", ukazala je Korajlić.

Za reviziju troškova zadužena je Centralna izborna komisija, no, stanje za ovu godinu neće još dugo biti poznato, jer stranke finansijske izvještaje dostavljuju nakon izbora. Tek nedavno su urađene revizije trošenja za 2016. godinu, kada su održani Lokalni izbori.

Kada je riječ o najvećim strankama, najviše novca potrošila je Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine, više od pet miliona maraka. Stranka demokratske akcije 4,7 miliona. Savez nezavisnih socijaldemokrata gotovo tri miliona. Srpska demokratska stranka 2,3 miliona. Demokratska fronta gotovo dva miliona. Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine 1,7 miliona, te Savez za bolju budućnost 1,4 miliona maraka.

Kod svih je Centralna izborna komisija utvrdila kršenje niza članova Zakona o finansiranju političkih stranaka. Dala je i preporuke. Na nekoj od narednih sjednica biće poznato da li su i koje stranke postupile po preporukama i ispravile naknadno nepravilnosti, te protiv kojih će Centralna izborna komisija dalje pokrenuti postupke odgovornosti.

Uz članarine, donacije, stranke se obavezno finansiraju iz budžeta. Građani Bosne i Hercegovine su od 2004. do 2017. izdvojili čak 263 miliona maraka. Najveći iznos platili su 2008. godine, kada je iz budžeta za stranke izdvojeno 23,7 miliona, a u godini Opštih izbora 2010. 22,2 miliona maraka.

"Od 2004. do 2008. godine budžetska izdvajanja su konstantno rasla. Period od 2009. do 2012. karakterišu oscilacije iznosa budžetskih sredstava izdvojenih političkim strankama, dok su od 2013. godine izdvajanja uglavnom uravnotežena i kreću se oko 18 miliona godišnje", statistički su podaci.

I dok su milioni izdvajani iz budžeta za stranke, rasli, oscilirali, bili viši ili manji - standard građana gotovo da je ostajao isti. Prostim uvidom u analize EUROSTAT-a, kojima se mjere BDP i kupovna moć građana, uporno su na evropskom začelju.