Poznato je da je kod nas zabranjen brak s osobom mlađom od 16 godina, a iza maloljetničkih brakova često se krije i trgovina djecom.
Prema podacima Udruženja “Zemlja djece u BiH“, čije je sjedište u Tuzli, problem maloljetničkih brakova posebno je prisutan u romskim zajednicama, gdje pod plaštom tradicije, za određene svote novca prodaju maloljetnice, koje, nažalost, nerijetko završe kao žrtve trgovine ljudima.

Udruženje je za posljednjih šest godina evidentiralo 15 slučajeva maloljetničkh brakova na području Tuzlanskog kantona.

Tri slučaja sadržavala su elemente trgovine ljudima poput vrbovanja, obmane, novčane transakacije, transporta i prisile i eksploatacije.

- Riječ je o otkrivenim i procesuiranim slučajevima, a zasigurno da je “tamni broj” ovakvih slučajeva pet do deset puta veći. Takvi slučajevi ostaju neotkriveni, a veoma su čest alat organizovanih kriminalnih grupa koje putem maloljetničkog braka vrbuju  djevojke i uključuju u razne oblike eksploatacije unutar i van naše države - napominje Adnan Drndić, magistar socijalnog rada iz Udruženja “Zemlja djece u BiH”.
Drndić naglašava da treba voditi računa o tome da nije svaki maloljetnički brak, odnosno sklapanje vanbračne zajednice, nužna trgovina ljudima.

- Teško je govoriti o kakvom je maloljetniku riječ i šta ga navede na pomisao ulaska u vanbračnu zajednicu. U tom periodu života je maloljetnik u razvoju te naboju hormona i unutrašnjim borbama koje su same po sebi kompleksne. Smatram da veliku ulogu u tome imaju roditelji, njihovo obrazovanje, škola, vršnjačka grupa kao i sama lokalna zajednica u kojoj maloljetnik živi - objašnjava Drnda.

Ako je riječ o nagovoru roditelja na stupanje u vanbračnu zajednicu, tada se ulazi u sferu ugovorenih brakova koji zasigurno zahtijevaju pažnju istražnih organa.

Spas od svakodnevice
- Međutim, ako maloljetnik insistira da stupi u maloljetnički brak, u većini slučajeva  riječ je o zaljubljenoj osobi koja želi po svaku cijenu biti s voljenim partnerom. Druga opcija je da želi pobjeći od teške socioekonomske situacije unutar svoje porodice pa “maloljetnički brak” vidi kao vid spasa iz svakodnevice.

Posljedice sklapanja maloljetničkog braka su brojne i neke od njih su maloljetničke trudnoće, brzi raskidi vanbračne zajednice, nezaposlenost, napuštanje škole, nasilje u porodici - objašnjava naš sagovornik.

Nisu zreli ni da se brinu o sebi
- Kada djeca rađaju djecu, u okolnostima koje nisu prihvatljive za bio-psiho-socijalni razvoj djece, zasigurno ne možemo očekivati stabilan razvoj i odrastanje. Djeca uzrasta do 15 godina nisu ni fizički ni emocionalno sazrela da vode brigu sama o sebi, a kamoli da podižu djecu ili  kompletnu porodicu. Kao rezultat toga imamo stvaranje genetskog siromaštva, djecu s raznim poremećajima. Oni u 90 posto  slučajeva završavaju na teretu države i pune baze socijalnih službi - istakao je Drndić.

Prema porodičnim zakonima Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta, maloljetnim osobama nije dozvoljeno sklapanje braka, osim kada se radi o osobi s navršenih 16 godina, a za koju bude  utvrđeno da je fizički i psihički sposobna da vrši prava i dužnosti koje nastaju u bračnoj zajednici.

U FBiH i Brčko distrikta predviđena je zatvorska kazna u trajanju od tri mjeseca do tri godine  za punoljetne osobe koje žive u vanbračnoj zajednici s osobom mlađom od 16 godina, kao i za roditelja, odnosno staratelja koji maloljetnoj osobi to omogući ili je na to navede. Za navođenje maloljetnika na brak iz koristoljublja predviđena je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Krivični zakon RS za punoljetnu osobu koja živi u vanbračnoj zajednici s osobom mlađom od 16 godina i roditelja, odnosno staratelja koji je to omogućio, predviđena je novčana ili kazna zatvora do dvije godine, a ako roditelj ili staratelj omogući brak maloljetnika iz koristoljublja, za to je zaprijećena kazna do tri godine zatvora.