Procjenjuje se, naime, da je od prvih pripadnika naše vrste, pre 50.000 godina, pa sve do 2018. godine na planeti Zemlji ukupno živjelo oko 108,5 milijardi ljudi. To znači da je svaki četrnaesti čovjek koji je ikada postojao danas živ.

Međutim, kako se došlo do ove procjene?

Brojnost ljudi očigledno ubrzano raste, ali se brzina demografskog rasta mjenjala sa epohama – sa klimom, epidemijama, ratovima – pouzdani podaci o tome nisu poznati, tako da se ovakav zadatak ne može nedvosmisleno riješiti. No, procjena o broju ljudi koji su ikada živjeli se ipak može napraviti, ali uz dvije prethodne pretpostavke – koliko dugo naša vrsta postoji i kolika je prosječna veličina ljudske populacije bila u kom periodu. Na osnovu toga, uz malo računa, dobija se da je na Zemlji živjelo 108.470.690.115 ljudi.

Ovu, najpoznatiju procjenu ove vrste napravila je organizacija Population Reference Bureau (PRB) iz Vašingtona u SAD, uz ogradu da je takva procjena „pola nauka, a pola umetnost“. PRB je prvi sličan proračun napravio još 1995. godine, da bi, usljed velikog interesovanja, procenu unapredili prvo 2002, a potom i 2011. godine.

Prva pretpostavka je vezana za to koliko dugo postoji Homo sapiens. Na osnovu dostupnih paleontoloških i genetičkih nalaza, PRB je računao sa tim da naša vrsta postoji od pre 50.000 godina. To ne znači da ljudi možda nisu postojali i ranije, ali sudeći prema svim hipotezama, nema sumnje da nisu nastali kasnije.

Preci čoveka, različite vrste roda Homo postoje već nekoliko miliona godina, neke su živjele i uporedo sa ljudima, a neki noviji nalazi prvih ljudi su datirani i na pre 150.000 godina. No, brojnost prvih ljudi je tako mala da zapravo ta razlika u odnosu na pre 50.000 godina ne utiče značajno na ukupni rezultat.

Istorijski i arheološki nalazi ukazuju na to da se oko 8000 godina pre nove ere, sa početkom poljoprivredne revolucije, pripitomljavanja prvih žitarica i životinja, ljudska populacija razmnožila i da je na planeti živelo oko 5 miliona ljudi. Smatra se da je u ovoj epohi smrtnost novorođenčadi bila 500 na 1000 rođenih, zbog čega je populacija rasla vidno brže, ali i dalje izuzetno sporo.

Na početku naše ere, u zenitu Rimske imperije, na svijetu je najverovatnije živjelo oko 300 miliona ljudi (oko 45 miliona u samom Rimskom carstvu), dok je oko 1650. godine, uoči novog veka, na svijetu bilo ne mnogo više od 500 miliona ljudi, a tako mali priraštaj je posljedica strašnih epidemija tokom srednjeg vijeka. No, sa razvojem medicine, uslova života i tehnologijom, ljudska brojnost ubrzano raste.

Broj ljudi će tako stići do prve milijarde sredinom 19. veka, usred industrijske revolucije, a vek i po kasnije i do svih sedam milijardi ljudi. Uz pretpostavku da je broj rođenih na 1000 ljudi stupnjevito opadao sa svim ovim epohama i još malo statistike, izračunava se da je na svijetu ukupno živjelo 108,5 milijardi ljudi.

Ako se malo zamislite na ovim gigantskim brojem, možda osjetite koliko je samo ljudskih stvorenja prešlo onaj isti put od rođenja, prvih dodira, reči, pokreta, do saznanja o svijetu, životnih ljubavi, poraza i pobjeda, bola i sreće. I na kraju, neizbježno, smrti.

Fotografija prikazuje deo reljefa u podnožju stubova na ulazu u katedralu Sainte-Chapelle u Parizu, koji je deo plastike iz 13. veka izrađene po motivima biblijske knjige „Postanje“.