Do ovih podataka se može doći ako se pogledaju trenutne cijene novih stanova u Banjaluci te kreditni uslovi banaka. Prosječna cijena kvadrata iznosi oko 3.700  maraka. One su daleko veće u centru grada i na takozvanim atraktivnim lokacijama. U tim slučajevima idu čak i do 6.500 maraka, iako se u nekim dijelovima grada, zabačenijim, mogu naći i za 2.800.

Efektivna kamatna stopa iznosi oko 4,9 odsto, što znači da ukoliko se podigne kredit od 220.000 maraka za kupovinu 60 kvadrata - na ime rata, pored glavnice, biće neophodno izdvojiti i 120.000 maraka kamata. Kada se podvuče crta ukupni dug iznosi 340.000, a dvadesetogodišnja mjesečna rata oko 1.390 maraka. 

KALKULACIJE

S obzirom na nepisana pravila banke da oni koji dižu ovakve i slične kredite mogu se zadužiti u visini jedne trećine, a u nekim slučajevima, kada oni koji traže kredit rade u nekoj od javnih institucija i do polovine mjesečnih primanja, to u  prevodu znači da bi lična primanja onih koji ulaze u tu priču trebalo da se kreću od minimum 3.000 do 5.000 maraka.

Kako je broj tih u Republici Srpskoj izuzetno mali, ne iznosi više od deset odsto, ne ostaje ništa drugo nego da se supružnici finansijski udruže. Međutim i tada je pitanje koliko su materijalno sposobni za ovu životnu avanturu, jer za kupovinu pomenutog stana, matematički gledano, neophodno je 157 prosječnih plata u Srpskoj.

Ako pogledamo posljednje zvanične podatke da od 280.000 zaposlenih u Republici Srpskoj, više od 170.000 radnika prima platu manju od prosječne koja iznosi oko 1.400 maraka, onda se može zaključiti da za dobar dio građana pa i same Banjaluke projekat kupovine stana predstavlja nemoguću misiju. Onda ne bi trebalo da čudi što se u Banjaluci ipak najviše i najčešće kupuju manji stanovi od 35 do 45 kvadratnih metara.

NEMOGUĆA MISIJA

Računica pokazuje da je u ovom slučaju neophodan kredit od 122.000 do 166.000 maraka. Mjesečna rata kredita, s periodom otplate od 20 godina, iznosi između 778 i 1.000 maraka. Kućni budžet porodice u ovom slučaju trebalo bi da iznosi minimalno 2.300 maraka, da bi se mogle bar dijelom podmiriti neke od osnovnih životnih potreba.

Ono što je interesantno jeste to da se od ukupnog broja prodatih stanova u Republici Srpskoj, na Banjaluku odnosi jedna trećina. Pokazalo se i da mladi bračni parovi koji kupe stan u današnje vrijeme, uglavnom imaju i uslovno rečeno "malu pomoć" sa strane, od roditelja, koji zarad budućnosti svoje djece prodaju očevinu ili neku drugu nekretninu.

Ukoliko neka porodica smatra da je kredit velika obaveza i teret i odluči se na štednju kako bi prikupila recimo 140.000 maraka, za stančić od nekih četrdesetak kvadrata u Banjaluci, trebalo bi da u narednih 10 godina za tu namjenu sa strane ostavlja bar 1.150 maraka mjesečno.

MOGUĆE OLAKŠICE

Ekonomisti i oni koji se bave nekretninama smatraju da niže cijene stanova nisu na pomolu. Smatraju čak da bi moglo doći do novog rasta. Ono što bi koliko-toliko trebalo olakšati kupovinu krova nad glavom jeste ukoliko se na nivou BiH usvoji Zakon o dopunama Zakona o porezu na dodatu vrijednost, kojim se predviđa povrat PDV-a državljanima BiH sa stalnim mjestom prebivališta pri kupovini prvog stana.

To znači da bi stanovi u novogradnji trebalo da "pojeftine" oko 14,5 odsto ili preko 29.000 maraka za stan ukupne vrijednosti od 200.000 maraka sa PDV-om. Ovo je predloženo jer se analizom efekta ovakvih mjera u zemljama regiona dokazalo da su naišlo na pozitivne efekte na stanovništvo i ekonomiju. Pored toga, na ovaj način i cijena stanova bila bi daleko pristupačnija nego danas.

BIJELjINA I DOBOJ

Banjaluka je inače, zajedno sa Trebinjem, najskuplje mjesto za kupovinu stana. Prosječna cijena kvadrata u novogradnji u Trebinju kreće se oko 3.500 maraka. Na nekim mjestima ona ide i preko 5.000 maraka.

Rezultat je to velike potražnje zbog same lokacije ovog grada, blizine mora,  mediteranske klime i broja sunčanih dana. Kupci su, u najvećem broju slučajeva, ljudi sa strane, uglavnom iz Amerike, Kanade, Njemačke, Holandije i Australije.

U svim ostalim sredinama cijena kvadrata je daleko manja od onih u Banjaluci i Trebinju. Primjera radi, u Istočnom Sarajevu ona se kreće oko 2.500 maraka za jedan kvadrat, što je za oko 30 odsto manje od Banjaluke. Za stan od 60 kvadrata neophodno je izdvojiti oko 150.000 maraka, odnosno dignuti kredit u tom iznosu. Mjesečna rata na 20 godina, iznosila bi 948 maraka. 

Kvadrat stambenog prostora u Bijeljini se kreće oko 2.400 maraka, dok u samom centru ide i do 4.000. U Doboju prosječna cijena ide oko 2.600, a Tesliću 2.000. Za kupovinu nekog normalnog stana za tročlanu ili četvoročlanu porodicu u nekim od pomenutih sredina neophodno je bar 120.000 maraka, odnosno 85 prosječnih mjesečnih plata.

Evropa i mi

Rast stanogradnje, ali i prodaje prisutan je ne samo u Republici Srpskoj, odnosno BiH, već i u ostalim zemljama regije. Ekonomisti to objašnjavaju time što ljudi sa ovih prostora, a koji rade negdje vani, sve češće odlučuju da novac sačuvaju ulaganjem u neku od nekretnina u domovini. Interesantno to nije slučaj u većini zemalja Evropske unije, gdje je zabilježen veliki pad investicija u oblasti građevinarstva od čak 30 odsto.

Njemačka i Britanija

Da bi jedna njemačka porodica kupila pristojan stan od 80 kvadrata mora zarađivati bar 8.000 evra mjesečno. Izračunali su ovo pojedini njemački mediji, navodeći da sa trenutnim cijenama nekretnina i kamatnim stopama neko ko želi kupiti stan od 80 kvadratnih metara u velikom gradu mora zarađivati između 8.000 i 10.000 evra neto mjesečno. 

Većina onih koji žele da kupe kuću ili stan u Velikoj Britaniji smatra da je vlasništvo nad nekretninom rezervisano za elitu. Mladi Britanci zbog toga odlučuju da žive sa roditeljima ili da iznajme stan u nemogućnosti da kupe vlastiti. Skoro svi ispitani kupci koji su prvi put kupili nekretninu štedjeli su za depozit, za šta im je u prosjeku trebalo četiri i po godine.