Zbog toga preduzetnici od vlasti očekuju njihovo "kresanje" ili ukidanje.

Riječ je o parafiskalnim (neporeznim) troškovima koji privrednici i građani plaćaju za korišćenje određenih dobara ili usluga od opšteg interesa. Kod nas se najčešće koriste kao paralelni budžetski prihod, tačnije za funkcionisanje skupe i nagomilane administracije.

Dakle, radi se o takozvanim državnim "reketima" ili "penalima" i ako se ne izmiruju, slijede sankcije. Iako se ne zna tačan broj parafiskalnih nameta, prema nekim procjenama u Republici Srpskoj ih ima više od 100, a u cijeloj BiH oko 400.

"Priča o parafiskalnim nametima aktuelizovana je u skorije vrijeme kada se došlo do zaključka da predstavljaju bitan trošak. Sada je u pokušaju da se registruju i budu u pisanom obliku", rekao je za Mondo Predrag Duduković, član Udruženja ekonomista Republike Srpske "SWOT". Dodaje da parafiskalni nameti značajno utiču na poslovanje firmi.

U parafiskalne namete spadaju:

Komunalne takse, administrativne takse, sudske takse, opštinske naknade i takse, posebna vodoprivredna naknada za iskorištavanja voda, posebna vodoprivredna naknada za zaštitu voda, naknada za korištenje opštekorisnih funkcija šuma, za civilnu zaštitu, članarine turističkoj zajednici, članarine privrednim, spoljnotrgovinskim i privrednim komorama, opštinske komunalne naknade za istaknutu reklamu firme...

"Neki imaju razlog zašto se plaćaju, nekim se ne vidi svrha, a neki imaju visoku cijenu. U zavisnosti od veličine firme oni iznose od jedan do tri odsto od ukupnih troškova preduzeća. Da bi se riješio taj problem Vlada Republike Srpske treba da donese izmjene postojećih zakona gdje bi se ti parafiskalni nameti jednim dijelom ukinuli, a jednim smanjili", rekao nam je Duduković.

Analize pokazuju da putem parafiskalnih nameta od privrede godišnje bude uzeto između pola milijarde i milijardu KM. Zauzvrat, od države se dobije malo ili ništa. Na primjer, jedna od stavki koja "guši" poslovanje malih i srednjih preduzeća jeste prikupljanje i plaćanje raznoraznih uvjerenja i taksi za izlazak na tender, bez obzira na krajnji ishod javnog nadmetanja.

"Za svaku javnu nabavku potrebno je dva puta po trideset maraka za sud, odnosno uvjerenje da preduzeće nije u stečajnom ili predstečajnom postupku, kao i da nije u krivičnom postupku. Za PDV se plaća 30 KM, uvjerenje iz Poreske uprave 10 KM i najamnje dvije ovjere plus četiri marke, tako da sve iznosi 104 KM", kaže nam Marko Knežević, direktor privatnog preduzeća "Entering".

Statistike Centara civilnih inicijativa (CCI) govore da prosječno preduzeće u BiH od svojih ukupnih troškova godišnje izdvaja od pet do sedam odsto za različite parafiskalne namete i administrativne troškove. Rezultati ankete ove organizacije pokazuju da privredne subjekte najviše opterećuju nameti kao što su članarina turističkoj zajednici, naknada za opštekorisnu funkciju šuma, opšta vodna naknada, notarska ovjera i brojni drugi.

Ekonomskom politikom Republike Srpske za 2015. godinu, usvojenom prije skoro godiinu dana, predviđeno je da će Vlada Srpske sprovesti aktivnosti na uspostavljanju registra svih fiskalnih i parafiskalnih nameta. Kako je najavljeno, time bi se značajno trebala poboljšati ekonomska situacija, privuki strani investitori, poboljšala zaposlenost i olakšala situacija za poslodavce. Tada je takođe najavljeno i ukidanje nepotrebih taksi, dok bi se za neke odredila optimalna cijena.

Dakle, parafiskalni nameti opterećuju domaću privredu, a samim tim i usporavaju ekonomski rast, otvaranje novih radnih mjesta i priliv stranih investicija. Problem je