Stručnjaci otkrivaju koliko često treba krečiti stan, a to je u prosjeku na svake 3 do 5 godina, u zavisnosti od prostorije i uslova u kojima živite. Kuhinja i kupatilo zahtjevaju češće osvježavanje, na svake 2 do 3 godine, dok spavaća i dnevna soba mogu biti krečene rjeđe. Redovno krečenje ne samo da čuva estetiku doma, već sprečava nakupljanje prašine, buđi i alergena.

Krečenje nije samo estetska stvar – ono čuva zdravlje i higijenu vašeg doma, ali i utiče na kvalitet vazduha koji svakodnevno udišete. I dok mnogi misle da je dovoljno obojiti zidove kada požute ili se isprljaju, stručnjaci upozoravaju da, ako predugo odlažete krečenje, zidne površine mogu postati pravo leglo bakterija, buđi i alergena.

Da biste sačuvali i ljepotu i zdravlje u svom domu, važno je znati kada je pravi trenutak za novu svežu boju. Evo koji su idealni rokovi po prostorijama.

Spavaća soba na svake 4 godine
Ova prostorija nije izložena velikoj količini vlage ili prljavštine, ali je bitno da vazduh u njoj bude čist. Krečenjem na svake 3 do 4 godine osvježava se prostor i uklanja sve ono nevidljivo što se taloži u zidovima.

Kuhinja na svake 2 do 3 godine
Zbog isparavanja, kuvanja i masnoća koje se zadržavaju i na zidovima, kuhinja zahteva češće osvježavanje. Stručnjaci savjetuju upotrebu perivih boja koje dodatno olakšavaju održavanje.

Kupatilo na svake 2 godine (ili češće ako nema dobra ventilacija)
Vlaga i kondenzacija pogoduju razvoju buđi. Čak i ako koristite specijalne boje otporne na vlagu, preporučuje se češće krečenje, posebno u starijim zgradama.

Dnevna soba na svake 3 do 5 godina
Zavisi koliko se koristi i da li ima pušača u kući. U svakom slučaju, krečenje ove prostorije vraća osećaj svežine i čistoće.

Dječja soba na svake 2 do 3 godine
Ovde se često igra, prosipa, crta po zidovima... Osim estetike, bitna je i higijena, jer djeca mnogo više vremena provode blizu zidova nego odrasli.

Kako da sami proverite da li je vrijeme za krečenje?
Ne morate čekati fleke ili vidljive pukotine da biste odlučili da okrečite. Postoji nekoliko jednostavnih načina da sami procjenite stanje zidova:

1. Vizuelna provjera
Pogledajte pažljivo zidove pod prirodnim svjetlom, ako primetite žućkaste nijanse, tragove dima, masnoće ili mrlje koje se ne skidaju vlažnom krpom, vreme je za osvježenje.

2. Test tragova prstiju
Pređite rukom po zidu i ako ostaje trag prljavštine ili vam se čini da je površina "praškasta", boja je počela da se troši i više ne štiti zid kako bi trebalo.

3. Prisustvo neprijatnih mirisa
Stari premazi i nagomilana vlaga u zidovima mogu zadržavati mirise koji se ne mogu ukloniti provjetravanjem. Ako primjetite ustajao ili "zagušljiv" miris, to je jasan znak.

4. Promjene u boji ili teksturi
Ako je zid negdje tamniji, vlažan na dodir ili se pojavila neravnina, to može biti signal za vlagu i buđ, što zahtjeva hitnu intervenciju, a ne samo krečenje već i sanaciju.

5. Česte alergijske reakcije
Pojačano kijanje, svrab očiju ili kašalj kod ukućana, naročito bez drugih uzroka, mogu ukazivati na loš kvalitet vazduha zbog starih slojeva boje, prašine i mikroorganizama na zidovima.