Inače, ovaj dokument, odnosno program integrisanja BiH, jedan je od ključnih prioriteta iz mišljenja Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU, a već godinama nema saglasnosti unutar BiH kako treba da izgleda taj dokument, odnosno šta sve treba da se nađe u njemu.

 

Zanimljivo je i da je upravo na posljednjoj sjednici Kolegijuma za evropske integracije, koja je održana prije tri godine, istaknuto da je program integrisanja prioritet.

 

Takođe, Kolegijum za evropske integracije, kao najviše tijelo iz Mehanizma koordinacije, usvojio je i dokument koji govori o poziciji BiH pred sastanak Savjeta za stabilizaciju i pridruživanje EU i BiH, koji će biti održan sljedeće sedmice u Briselu. Ovaj sastanak biće prvi nakon što je BiH dobila status kandidata, a kako je rekla Borjana Krišto, predsjedavajuća Kolegijuma za evropske integracije, očekuje se da se prepozna napredak Bosne i Hercegovine.

 

"Sa ciljem ubrzanijeg pristupa Evropskoj uniji, Kolegijum za evropske integracije naložio je radnim grupama za evropske integracije da do kraja oktobra 2023. godine dostave akcioni plan za usklađivanje propisa u BiH sa propisima EU i akcioni plan za realizaciju preporuka Evropske komisije, a koji se odnose na mjere koje ne predstavljaju usklađivanje propisa", saopšteno je nakon sjednice Kolegijuma za evropske integracije.

 

"Nadam se da će Savjet za stabilizaciju i pridruživanje prepoznati ono što su Savjet ministara i svi nivoi učinili", rekla je Krišto, koja je i predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, nakon sastanka Kolegijuma za evropske integracije koji, osim nje, čine i entitetski premijeri te premijeri kantona u Federaciji BiH.

 

Podsjećanja radi, Kolegijum za evropske integracije, poslije višemjesečne političke borbe, osnovan je 2016. godine u okviru Mehanizma koordinacije i do sada je održao samo četiri sjednice, posljednju u maju 2020. godine. Osim Kolegijuma, kao najvišeg tijela u Mehanizmu koordinacije, uspostavljene su i Ministarska konferencija, zatim Komisija za evropske integracije pa na kraju radne grupe za evropske integracije koje broje gotovo do 100 članova, zavisno od teme o kojoj se raspravlja. Do sada, Mehanizam koordinacije praktično nije funkcionisao, posebno u posljednjim godinama, a to je u srijedu na pres-konferenciji rekao i Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, koji je ipak istakao da niko nema ništa protiv tog mehanizma i da je način za kretanje na putu BiH ka EU upravo taj mehanizam u okviru kojeg su zaštićeni svi nivoi vlasti i niko nema mogućnost preglasavanja.

 

Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, koji je prisustvovao sjednici Kolegijuma za evropske integracije, rekao je da je EU spoljnopolitički cilj kojem treba težiti, ali ne po svaku cijenu.

 

On je rekao da su prioriteti koje je Evropska komisija zadala BiH značajna tema za razgovor te da treba uložiti napore iako postoje neke stvari u vezi s kojima nema saglasnosti.

 

"Treba da nastavimo razgovore kako bismo nastavili evropski put, ali ne na način kako to neko želi da modelira i prikaže u ružičastom obliku, nego zbog činjenice da je još validna odluka Predsjedništva BiH da je EU spoljnopolitički cilj BiH", rekao je Košarac dodajući da je Republika Srpska potpuno racionalna te da srpski predstavnici kroz Mehanizam koordinacije i ustavne nadležnosti nastoje riješiti određena pitanja.