S više od 130 djela naših autora objavljenih na italijanskom uz podršku konkursa taj jezik, ušao je među četiri na koje se najviše prevodi srpska književnost. U vrhu su tradicionalno makedonski, engleski i ruski.

 

Broj prevedenih dijela je i veći kada se ima na umu činjenica da mnogi strani izdavači samostalno objavljuju knjige srpskih pisaca.

 

"Postoji u Italiji, što nekako promiče našoj pažnji, veliki broj istraživačko naučnih centara u kojima se srpski jezik i književnost izučavaju. Mislim da ih ima od 13 do 15 od severa do juga Italije. Svi su u velikoj meri aktivni i da je to zapravo razlog zbog kojeg postoji veliki broj prevodilaca koji su stovremeno u najvećem broju slučajeva i promoteri naše književnosti", kaže viši savjetnik u Ministarstvu kulture Mladen Vesković.

 

Većina njih ima akademski angažman, što garantuje dobro poznavanje i predstavljanje pravih književnih vrijednosti.

 

"Mnoga dela naše književnosti zaslužuju da prekorače okvire svog izvornog jezika i da na taj način postanu i formalno deo jedne šire evropske kulture kojoj suštinski već i pripadaju", navodi istraživač srpske književnosti Marija Baraš iz Venecije.

 

Najprevođniji i dalje je Andrić. Slijede Crnjanski, Selimović, Kiš, moderni klasici Basara, Velikić, Albahari, ali i nova generacija poput Lane Bastašić i Darka Tuševljakovića.

 

U italijanskom prevodilačkom nizu uočljiv je i niz jednog od najboljih pisaca današnjice, Enesa Halilovića.

 

"Neke od najvažnijih knjiga ovog sveta napisane su na Apeninskom poluostrvu. Sada kada i moje knjige idu tamo, nadam se da će čitaocima biti zanimljivi likovi i da će biti zanimljiva priča, kao što je meni zanilmjiva priča Đovanija Verge. Svi mi zapravo tražimo sreću. Literatura je jedno od tumačenja čoveka", ističe Halilović.