Više manje svima je poznato da Googleov Chrome koristi preko pedeset odsto korisnika. Tri najpopularnija pretraživača su: Chrome (59.61 odsto udjela na tržištu); Internet Explorer (14.18 odsto) i Firefox (12.85 odsto tržišta).

Prije nego što krenemo o tome koji je pretraživač najotporniji na hakerske napade, bitno je objasniti kako funkcioniše njihov osnovni mod zaštite - takozvani sandboxing. Ovo je stavka koju najviše koristi Googleov Chrome. Umjesto da pretraživač funkcioniše kao ekosastav koji sve tabove u pretraživaču riješava putem jednog jedinstvenog procesa, Chrome svakom tabu, daje zasebni proces, što znači da u slučaju havarije koju uzroči rušenje plugina ili aktivacije loše skripte korisnik samo mora zatvoriti kraticu i problema više nema.

Veliku većina malwarea (pod čime mislimo i na ransomware) možda možete zatvoriti u jednom tabu, no čim nešto downloadujete - ranjivi ste. Vi doslovno dopuštate stranici da vrši promjene na vašem računaru, (sve od skidanja PDF-ova do pokretanje lošeg koda u pozadini).

Google Chrome

Chrome je najpopularniji pretraživač na svijetu s razlogom. Riječ je o softveru iz Googlea koji sigurnost shvata vrlo ozbiljno, a rezultati su vrlo vidljivi. Problem s Chromeom je što dolazi iz Googlea - kompanije koja zarađuje prodajom vaših podataka marketinškim kompanijama. Dobra strana je što je Chrome fantastično stabilan i siguran pretraživač. 

Druga stvar na koju ste vjerovatno naišli kada ste slučajno ili namjerno otišli na stranicu sumnjivog sadržaja je podsjetnik da nešto s njom nije u redu. Taj podsjetnik je Google Safe Browsing, odnosno siguran surf. Ova aplikacija obavještava korisnika da nešto na stranici koju posjećuje podsjeća na pokušaj malwarea ili phishinga. Ista stvar važi za Google pretragu: kada ispisuje rezultate i one opasne označava sličnim podsjetnikom.

Ova aplikacija će vas takođe obavjestiti svaki put kada stranica od vašeg računara traži nešto čudno. Ovo uključuje paljenje web kamere i/ili mikrofona te otkrivanja lokacije.

U nedavnom dvodnevnom hakerskom takmičenju pod imenom Pwn2Own, hakerski kolektivi pokušali su eksploatisati i time razotkriti ranjivosti popularnih pretraživača. U 2016. i 2017. Chrome je bio najveći pobjednik - niko ga u zadatom roku nije uspio provaliti.

Internet Explorer

Mnogi mu se smiju, još veći broj ljudi ga izbjegava, no iskreno - još i dan danas se čini kao da ih nije dovoljno. Internet Explorer u 2017. zauzima preko 14 odsto tržišta.

Microsoft je već davno napustio Internet Explorer i umjesto njega nam već dvije godine nastoji ponuditi Edge. Internet Explorer kao takav ima određenu dozu sigurnosti u vidu Microsoftove verzije sandboxinga i privatnog surfa.

Internet Explorer je u 2016. zabilježio čak 129 novih ranjivosti, što znači da će se broj vremenom povećavati. Najveća zabrinutost leži u tome da će ih vremenom biti toliko mnogo, da će ih sve manje ljudi prijavljivati. Tim rečeno, ako ne koristite internet Explorer 11, molimo vas da nadogradnju odradite čim je prije moguće.

Mozilla Firefox

Zašto bi iko pored Chromea koristio Firefox? Ako pitate odane fanove ovog nekad popularnog pretraživača, kratki odgovor leži u samoj prirodi kompanije. Umjesto da vašu istoriju surfovanja predaje reklamnim kompanijama, Mozilla vam pomaže da je sačuvate.

Proizvođači Firefoxa poznati su kao veliki zagovornici privatnosti korisnika, što sprovode i u samom pretraživaču. Konkretno, njihova verzija privatnog surfan je (u pozitivnom smislu) neuporediva s onom iz Chromea.

Privatno surfovanje kod Firefoxa zbilja zaustavlja stranice koje se žele domoći vaših privatnih podataka. Dok drugi pretraživači pamte detalje kontakata i korišćenje lozinki pomoću kolačića, Firefox sve briše istog trena kada zatvorite web stranicu. Facebookovi pluginovi za dijeljenje stranica, koji su prisutni skoro svugdje, stvaraju tajne profile svih posjetilaca - čak iako oni nemaju profil na Facebooku.

Firefox njih blokira brisanjem trackera odnosno pratilaca koji se nalaze skriveni u potpuno legitimnim web stranicama.

I da, Firefox je doslovno jedini pretraživač koji sve ovo radi automatski.

Još jedna stvar u kojoj je Firefox bolji od Chromea su nadogradnje. Dok Chrome izdaje nadogradnju svakih 15 dana, Firefox to radi svakih 28, no trik je u tome što Mozilla u međuvremenu izdaje hrpu manjih nadogradnji, te na taj način dolazi na kraj sa svim novim propustima i opasnostima.

Firefox je osjetljiv na napade kao i svi drugi pretraživači. Prošle godine kompanija je registrovala čak 133 sigurnosna propusta. Njihovo reagovanje na nove opasnosti je blago rečeno nepostojeće, ako ih uporedimo s drugim kompanijama. Sramoćenje je išlo do tog nivoa da se hakerima na Pwn2Ownu 2016. nije dalo da hakiraju pretraživač.

Šta izabrati?

Chrome je pretraživač koji, iako sakuplja vaše podatke i prodaje ih reklamnim kompanijama, nudi niz vrlo korisnih sigurnosnih aplikacija.

Ako se bojite za svoje lične informacije, Tportal predlaže da izaberete Firefox. Mozillin pretraživač možda je malo ranjiviji od onoga iz Googlea, no ako tražite osiguranje privatnih informacija, definitivno ne možete pogriješiti.