Po nepristupačnom putu, uz pljusak kroz laktaško selo Bakince duboko u šumi nalazimo prvu baziliku impozantnih dimenzija 40x17 metara. U nju je u 4. vijeku moglo da stane preko 500 ljudi. Arheolozi i entuzijasti iskopali su oltarski dio.

"Ovaj kompletno oltarski dio su bile klupe u dva dijela. Tu su sjedili sveštenici, ali i ovi koji se mole bogu", rekao je Milorad Dakić, arheolog amater.

Antički kompleks u Bakincima prostire se na preko 100.000 kvadrata.

Na osnovu iskopina utvrđeno je da je grad sa bazilikama mogao da postane episkopsko sjedište u prvoj polovini 4. vijeka, pošto je vizantijski car Justinijan obnovio bazilike u Panoniji i Dalmaciji. Pronađena je tabla sa imenima tri episkopa Konstancius, Andreas i Konstanc.

Ranovizantijsko utvrđenje moguće je poistovjetiti sa gradom Balkis, koji je stradao 597. godine u naletu avarsko-slovenskog voskovođe Bajana.

"Nakon što je prostor ravničarski Lijevča polja postao nesiguran uz najezdu Huna, ljudi se sklanjaju na ovakva mjesta... Nalazište je preko jednog kilometra kvadratnog, grad se sastoji od 3 dijela", rekao je Bojan Vujinović, arheolog.

Ovo mjesto poznato je banjsko liječilište i danas, a termalnu vodu koristili su ljudi i u 2. vijeku. Rimska kupatila u centru Laktaša dokaz su za to.

"Rimsko carstvo je pokazalo da je zastupljeno na ovim prostorima. Pokazali su ljudi da su znali da uživaju, i šta je termalna, ljekovita voda. Svi ti spomenici su ostali tu iza nas", kaže Miloš Vujnić, direktor Turističke organizacije Laktaši.

Najveća od tri iskopane bazilike duplo je veća od banjalučkog Hrama Hrista Spasitelja. Međutim, veličinu i značaj iskopina ne prepoznaju nadležni.

Stari ranovizantijski grad Balkis samo je dio naselja Bakinci, mjesta koje mnogi prepoznaju po političaru koji je rođen, a i danas živi upravo u Bakincima - predsedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku.