Dok su domaćim političarima puna usta reformi, u BiH i dalje postoji neko ko može obrisati odluke institucija samo jednim potpisom. Njegovo ime je, u ovom trenutku, Kristijan Šmit. Funkcija mu nedorečena, a ovlaštenja veća od obećanja bilo kojeg političara.

Može li BiH, dok OHR u njoj i dalje vedri i oblači, u Evropsku uniju?

Vlada Srpske je, podsjetimo, Savjetu bezbjednosti UN uputila Izvještaj, u kojem, između ostalog, navodi da su evropske integracije BiH i dalje blokirane zbog postojanja „međunarodnog namjesnika“ koji vlada odlukama – za šta je, kako kažu, i sama Evropska unija priznala da je nespojivo sa suverenitetom BiH, a samim tim i kretanjem zemlje ka članstvu u EU.

-U svom Mišljenju o zahtjevu BiH za članstvo u EU, EU priznaje da dalji rad visokog predstavnika sa širokim autokratskim ovlašćenjima sputava napredak BiH na putu evropskih integracija. U pogledu visokog predstavnika, u Mišljenju EU kaže se sljedeće: „Tako intenzivan međunarodni nadzor je, u načelu, nespojiv sa suverenitetom Bosne i Hercegovine, pa stoga i sa članstvom u EU” – navodi se u Izvještaju Vlade Srpske.

Podsjećaju da su bivši visoki predstavnici jasno ukazivali da to da postojanje OHR podriva napredak BiH na putu ka Evropskoj uniji. Za primjer, između ostalih, navode Volfganga Pertiča, koji je, u intervjuu iz 2023. godine, rekao da se ne može u EU “sa gospodarom koji će donositi odluke”.

–  „Svaka Šmitova odluka”, kaže Petrič, „udaljava Bosnu i Hercegovinu – gura je od Evropske unije“. U intervjuu Petrič ističe: „Moja ključna poenta je: ako ne prestanu sve vanjske intervencije, neće biti evropske budućnosti za Bosnu i Hercegovinu“ – istakli su iz Vlade Srpske u svom Izvještaju.

Zahtjevi

Politička analitičarka Ivana Marić, istog je mišljenja. Kaže da je evropski put BiH, uz postojanje OHR, nemoguć.

-Evropska unija neće primiti državu u kojoj institucije nemaju vrhovnu vlast. Uporedo sa nastavkom puta ka Evropskoj uniji, moramo se rješavati OHR. Ne možemo se stalno oslanjati na pomoć drugih. Sigurna sam da bi i druge države voljele da imaju nekoga ko će rješavati neugodna pitanja za njih, ali nemaju taj luksuz, jer su odgovorne i samostalne. Političari u BiH su navikli da imaju nekoga ko će preuzeti odgovornost za odluke koje ne žele da donesu. Da nema OHR, oni bi se već dogovorili, a ovako, zašto bi to radili – kaže Marićeva.

OHR će se, dodaje, morati ugasiti u skorije vrijeme. Na pitanje da li BiH, prije zatvaranja Kancelarije OHR, mora da ispuni famoznih 5+2 reformskih zahtjeva, koji su definisani krajem februara 2008. godine od strane Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira, Marićeva kaže – ne.

-5+2 je nešto što je nametnuto. Ukoliko bi se domaće političke snage usaglasile oko toga da OHR mora napustiti BiH, niko ga ne bi mogao zadržati. Vidimo da bošnjačka snaga insistira na ostanku OHR, u nekim trenucima kada im se sviđaju odluke, a kada im se ne sviđaju, onda bi da ode. Sa srpske i hrvatske strane postoji odlučnost da ode. Ako bi Parlamentarna skupština odlučila i pokazala da mogu sami da rade, onda ne bi bilo nikakve prepreke OHR ode – smatra ona.

Komentarišući nedavnu izjavu Kristijana Šmita da BiH pregovore za ulazak u EU može početi kada se formira nova koalicija, Marićeva kaže da je to samo praktično rješenje, jer trenutna koalicija, zapravo, ne postoji.

-Trojka ne želi da bude u vlasti s SNSD, tako da je moguće da se, umjesto Trojke predvođene Nikšićem, uključe SDA, DF i Stranka za BiH ili da HDZ pristane da sa dvije Trojke, iz Federacije i Republike Srpske, napravi novu koaliciju. Mora se formirati nova koalicija! Koliko god da smo mislili da smo blizu nekom rješenju za ispunjavanje uslova, svakim danom smo sve dalje – smatra ona.

Marićeva kaže da je Šmit bio daleko aktivniji dok je Majkl Marfi bio američki ambasador u BiH, iako to, često, nije bilo u skladu sa željama EU. 

-Odlaskom Marfija vidimo manje aktivnosti Šmita, a takav trend možemo očekivati i u narednom periodu. Manje će reagovati, jer svaka njegova reakcija, koliko god da riješi jedan problem, napravi puno više drugih problema – zaključila je Marićeva.

Problemi

Nenad Grković, poslanik Liste za pravdu i red u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, kaže da se BiH ne može osloboditi OHR, dok god je ove vlasti.

-Mi ne možemo u Evropsku uniju, dok god imamo OHR. Za BiH bi bilo super da uopšte nemamo OHR, nevezano za EU, jer to bi značilo da na vlasti konačno imamo normalne političare, političare koji su spremni da se dogovaraju i da rješavaju probleme građana BiH, a ne da ih stvaraju. Nažalost, mi smo, preko 20 godina, taoci iste grupe ljudi, koja stalno stvara probleme, podiže nacionalne tenzije, a sve kako bi prikrili svoj kriminal – kaže Grković.

Smatra da će OHR u BiH postojati i po odlasku Kristijana Šmita.

– BiH je u velikim problemima. Evo, i da dođe nova vlast sutra, te probleme neće riješiti u kratkom vremenskom roku. Dok god ne budemo svi postali svjesni toga da moramo da radimo u interesu građana, teško da ćemo moći da se izborimo sa tim problemima bez uticaja međunarodne zajednice. Ja bih bio najsrećnija osoba u BiH kada bismo mogli te probleme da rješimo, ali evo, mi idemo iz blokade u blokadu – ističe Grković.