Ova bajka je prvi put zapisana još u 17. vijeku, ali je tada već neko vrijeme postojala u narodnom folkloru. Ipak, zaplet priče originalno je mnogo stariji i zapravo govori o Svetoj Varvari, ranohrišćanskoj mučenici iz 3. vijeka.

Pravu Zlatokosu nije spasio princ
Priča kaže da je Varvara (ponegdje i Barbara) bila nadaleko poznata po svojoj ljepoti zbog čega je imala veliki broj prosaca. Ovo se nije dopalo njenom ocu Dioskoru koji ju je, kako bi sačuvao njenu čednost, zaključao u visoku kulu. Druga verzija događaja kaže da je on to učinio jer je bio mnogobožac i jer je htio da ćerku sklonio od pogubnog uticaja hrišćanstva koje se širilo rimskim carstvom.

Kako bilo, Varvara je u kuli živjela godinama gde je bila okružena svim što je mogla da poželi. Otac joj je bio izuzetno bogat i ugađao je svakom njenom hiru dokle god on nije podrazumijevao izlazak iz kule. Hranu i čistu odjeću dobijala je u korpi koju bi iz pomoć užeta sluge njenog oca popele do djevojke. Jednog dana, neko je u korpu zajedno sa stvarima, ubacio i Bibliju i Varvara je počela da je čita.

Nedugo posle toga, Varvarin otac riješi da obraduje ćerku tako što će joj u kuli sazidati divno kupatilo. Zapovijedio je da se ono napravi sa dva prozora, ali Varvara je zatražila tri – za Oca, Sina i Svetoga Duha, kao i da se u kupatilu iscrta krst.

Kada je ovo čuo, njen otac je bio sablažnjen što mu je ćerka hrišćanka! Odvukao ju je kod starešine oblasti, gde je djevojka hrabro priznala da je hrišćanske vjere i da se nikada neće pokloniti idolima.

Zbog ovih riječi, strašno je mučena – hrišćansko predanje kaže da su je isjekli, palili joj rebra i grudi, i na kraju tako izmučeno potpuno golu vukli gradom. Na kraju joj je rođeni otac odsjekao glavu.

Legenda kaže da je nakon toga oca stigla kazna – pogodio ga je grom i izgorio je u strašnim mukama.

Sveta Varvara je danas mučenica koju poštuju i pravoslavna i katolička crkva. Njen dan se praznuje 17. decembra.

A bajka o Zlatokosi?
Bajku o Zlatokosi objavila su braća Grim 1812. Njihov izvor bila je knjiga priča Federika Šulca iz 1790. ali postojale su i ranije verzije. Osim u narodnom predanju, slična priča se pominje na francuskom i nemačkom govornom području još tokom 17. vijeka. 

Neki istraživači čak smatraju da je korijene bajke moguće najranije pronaći u priči “Dama iz kule”, prehrišćanskom arhetipu koji zapravo simbolizuje Sunce koje je tokom noći zaključano u kuli i u zoru se njegova svjetlost oslobađa. 

Slični mitovi postoje u skoro svim dijelovima svijeta. 

Inspiracija možda dolazi i iz mita iz antičke Grčke. Persejevu majku Danaju otac je zatvorio u kulu kako bi je sprečio da zatrudni jer je proročica iz Delfa prorekla da će njen sin ubiti svog djeda. 

Ipak, i pored svih ovih izvora priča o Svetoj Varvari je najvjerovatniji izvor jer je najsličnija bajci koju su vijekovima kasnije popularizovala braća Grim.