Za deset do dvadeset dana trebalo bi da iz Evropske unije u BiH uđu i prvi poljoprivredni proizvodi čija će nabavna cijena biti i dvostruko niža od proizvodne cijene domaćih proizvođača. Kome to koristi, a kome šteti?

Republička inspekcija za hranu je prošle godine prilikom uvoza kontrolisala 418 uzoraka voća i povrća i svi su bili uredni. Uvožen je pasulj iz Kine i Kirgistana, paradajiz i krastavac iz Turske i Holandije, kupus i grožđe iz Makedonije, luk iz Hrvatske, jabuke iz Austrije.

Dušanka Makivić iz Inspektorata Republike Srpske kaže da sve pošiljke hrane, pa tako i voća i povrća, prilikom uvoza u Republiku Srpsku mora da prati određena dokumentacija koja uključuje i sertifikat, odnosno laboratorijski nalaz ovlašćene službe zemlje izvoznice koje garantuje da su proizvodi ispravni.

Osim kontrole na granici, sa Agencijom za bezbijednost hrane uzorkovano je i voće i povrće iz marketa i domaće, i uvozno. Od 50-tak uzoraka, samo su dva bila neispravna. Sa pijaca, potrošači se sele u markete, a za njima i domaći poljoprivrdeni proizvođači.

Povrtar Rade Јovičević kaže da je u marketima bila skromna ponuda mrkve, cvekle, krompira. Međutim, kaže, sada smo svjedoci da ima mnogo domaćih proizvoda sa područja grada Bijeljina.

Sertifakat o zdravstvenoj ispravnosti i porijeklu robe nećete naći na pijačnim tezgama na kojima je i domaća, i roba iz uvoza. Teško ćete naći i poljoprivrednog proizvođača kojima nakupci vjeruju na riječ, jer im ništa drugo nije ni ostalo.

Trgovac na pijaci kaže da je još prije dvije-tri godine inspekcija tražila uzorke salate i špinata sa pijace, da vide koliki je procenat zagađenja, te koliko je korišteno vještačkog đubriva i ostalog. Međutim, kako navodi, sada toga nema, niti je neko od nadležnih dolazio u kontrolu.

Osim zdravstveno-higijenskih uslova prodaje hrane, pijaca gubi bitku sa marketima i zbog nakupaca koji podižu cijenu velikim maržama, tvrdi jedan od najvećih povrtara u BiH Mladen Lazić. Deklarisanim povrćem snabdijeva i markete i pijace u BiH, ali i inostranstvu. Tvrdi da na pijace treba da se vrate manji poljoprivredni proizvođači, jer će i veliki teško izdržati konkurenciju iz uvoza.

Lazić smatra da je roba po ugovoru SSP krenula prema BiH i za nekih 10-20 dana će se osjetiti cijena takvog ugovora.

- S obzirom na to, da roba za zapada ulazi bez zaštitnih prelevmana i carine koja je do sada bila 10 feninga po kilogramu i 11 odsto na fakturnu vrijednost i plus 17 odsto PDV, bili smo iole zaštićeni - kaže Lazić.

Sasvim je izvjesno da se proizvodnja, prodaja, cijena i kvalitet poljoprivrednih proizvoda značajno mijenja i da se u korist krajnjeg kupca, uvodi više reda.