Vlasti Republike Srpske od početka odbijaju da u posjed BiH upišu ijedan od 21 objekta na svojoj teritoriji. Emir Suljagić, nekadašnji doministar odbrane, tvrdi da su do kraja 2015. godine upisane 24 lokacije.

- A onda, za skoro dvije godine samo tri. Vjerovatno razloge treba potražiti u političkoj volji. Ono što sada podjednako zabrinjava je ćutnja, kako Zvizdićeva tako i Bakira Izetbegovića, u trenutku kada se Rusija otvoreno mješa u naše unutrašnje stvari radi sprečavanja integracije BiH u NATO. Štaviše, Izetbegović je otvoreno izjavio da Rusija ovde ne pravi probleme u trenutku kada ruski ambasador manje ili više prijeti izazivanjem nestabilnosti u našoj zemlji ako nastavimo u pravcu daljnjih integracija u NATO – kaže Suljagić za „Dnevni avaz“.

On podsjeća da je, dok je on bio u Ministarstvu odbrane BiH, postojala Radna grupa koju su činili predstavnici Ministarstva odbrane i Štaba NATO u Sarajevu koja se kontinuirano bavila pitanjem knjiženja vojne imovine.

- Na tome se radilo vrlo predano. Lično sam insistirao na tome i tražio da na sedmičnoj osnovi informirišemo o tome dokle se stiglo. Moj stav bio je da je jedini ozbiljan razlog iz kojeg je postojala ta parlamentarna većina bio ispunjavanje uslova za aktiviranje Akcionog plana za članstvo (MAP) u NATO, na šta su se obavezali i partneri iz Saveza za promjene u koalicionom sporazumu. Smatrao sam i smatram da je to mogao - pretpostavljam da još može biti - jedini ozbiljan, ali u relativno kratkom roku ostvariv cilj tadašnje parlamentarne većine i predano sam radio na tome. Zašto je Denis Zvizdić u međuvremenu umjesto opipljivog napretka na putu integracija u NATO izabrao evrointegracijske izmaglice - i u tom procesu kantonima dao veto na isključivo državnim pitanjima spoljne politike - neću razumjeti nikad – smatra Suljagić.

Profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Sead Turčalo ne razumije zašto se u Federaciji BiH oteže s upisom vojne imovine na BiH. - Pouzdano znam da je NATO voljan aktivirati MAP odmah nakon upisa sve perspektivne vojne imovine koja je na području FBiH. To znaju i naši zvaničnici – kaže Turčalo.

On ističe i da nije iznenađen odlukom Ustavnog suda BiH u slučaju kasarne „Veliki Žep“ kod Han-Pijeska.

- Ova je odluka konzistentna s ranijim nalazima državnog Ustavnog suda. S druge strane, imamo politički konsenzus i javnu podršku, pa me iznenađuje da je proces tako spor. Ne bih se, međutim, začudio da se sve tempira pred izbore. Nadalje, svi znaju da je SNSD, i kroz potpis tadašnjeg srpskog člana Predsedništva BiH Nebojše Radmanovića, podržao i potpisao našu spremnost da idemo u MAP, a imamo i Zakon o odbrani, za koji je i SNSD glasao, koji predviđa u jednom od članova i ulazak u NATO – podseća Turčalo. On vjeruje da će iz cijele priče najviše profitirati prvi čovjek entiteta RS Milorad Dodik.

- On može opet pokrenuti priču o referendumu, ovog puta o NATO. Ne mora ga čak ni održati, dobiće određen broj glasova i vrlo vjerovatno ostati na vlasti i nakon 2018. godine - smatra Turčalo.