Posljednji u nizu kamen spoticanja federalni partneri našli su u nacionalnoj pripadnosti pojedinih članova izvršne vlasti na nivou Federacije, a problem se javio i na nivou BiH.

Iako je imenovanje Denisa Zvizdića na čelo Savjeta ministara potvrđeno 11. februara, sada je u Savjetu nastao problem što su dva Hrvata predložena na pozicije ministra i zamjenika ministra saobraćaja i komunikacija BiH, što je protivustavno.

Slavko Matanović iz DF-a kandidat je za ministra, dok je Predrag Kožul iz HDZ BiH predložen za njegovog zamjenika. Formiranje federalne vlade zaustavljeno je zato što se ispostavilo da imaju jednog Srbina "viška", a jednog Bošnjaka "manjka", čime se, kako je to rekao Milan Dunović (DF), potpredsjednik FBiH, ruši ustavna ravnoteža o broju pripadnika naroda u izvršnoj vlasti. Dunović je krajem prošle sedmice povukao saglasnosti na imenovanje novog sastava Vlade FBiH, jer "nije ispoštovan nacionalni balans".

HDZ BiH je od početka zastupao stav da prvo treba formirati federalnu vlast, a tek onda onu na državnom nivou.

SASTANAK U LJUBLJANI: Novonastali problem u vezi s federalnom vladom pokušali su riješiti Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH, i Bakir Izetbegović, v.d. predsjednika SDA, u Ljubljani, a do zaključenja ovog broja "Nezavisnih" sastanak nije počeo.

Saša Mitrović iz DF-a kazao je danas da se oni neće izjašnjavati ni o jednom nivou vlasti dok ne čuju rezultate upravo tog sastanka Čovića i Izetbegovića.

Lazar Prodanović, poslanik SNSD-a, rekao je Srni da ta stranka neće podržati Savjet ministara BiH zato što se ruši nacionalna struktura time što su ministar i zamjenik iz istog naroda. Ni u SDA danas nam nisu htjeli reći više detalja. Samo nam je naglašeno da bi ove sedmice stvari mogle biti jasnije.

Miroslav Brčkalo iz PDP-a rekao je da će PDP učestvovati u vlasti u BiH da pomognu stvaranje boljeg ekonomskog položaja u zemlji uz očuvanje ustavnopravne pozicije RS i njenih nadležnosti, bez miješanja u to kako će federalni partneri raspodijeliti svoj dio vlasti u FBiH i na nivou BiH.

Zbog problema u uspostavljanju vlasti na bh. nivou i nivou FBiH koji se ponavljaju zadnjih nekoliko ciklusa, mnogi misle da bi trebalo zakonski uvesti obavezu da se organizuju vanredni izbori ukoliko partije nakon određenog roka ne uspiju da postignu dogovor.

INSTITUT VANREDNIH IZBORA: Ivica Ćavar, ispred Centara civilnih inicijativa, je najavio da ta nevladina organizacija planira ponovo pokrenuti inicijativu za uvođenje instituta vanrednih izbora. On je podsjetio da su oni 2007. već jednom inicirali tu ideju u parlamentu BiH i da su dobili skoro jednoglasnu podršku poslanika. Rekao je da je njihov tadašnji prijedlog bio da se zakonski uspostavi rok od 60 dana za konstituisanje parlamenta BiH i dodatnih 30 dana za Savjet ministara.

"Ako se ti rokovi ne bi ispoštovali, bilo bi obavezno raspisivanje izvanrednih izbora, a to bi onda otvorilo određene mogućnosti da građani mogu kazniti one kojima su dali glas, a iznevjerili su njihova očekivanja", rekao je Ćavar.

Naveo je da je, iako je tada podrška bila skoro jednoglasna, predloženo da se sačekaju ustavne reforme u BiH, pa da se onda u paketu s tim unese i amandman o vanrednim izborima.

On je rekao da je namjera vrlo jasno precitizati rokove za uspostavljanje vlasti na svim nivoima, čime bi institut vanrednih izbora bio efikasno sredstvo pritiska na političke strukture da ozbiljno pristupe formiranju vlasti.

"U Mostaru 14 mjeseci čekamo izbor gradonačelnika, županijske vlade se formiraju po desetak mjeseci, parlament u prošlom sazivu osam do devet mjeseci, a Vijeće ministara formirano je punih 16 mjeseci nakon izbora. To je nedopustivo i mislim da to u startu znači prevaru glasača kojima su u izbornoj kampanji političari dali određena obećanja koja poslije izbora ne ispunjavaju", rekao je Ćavar.

POLITIČKI MENTALITET: Tanja Topić, politički analitičar, kaže da je neutralna prema ideji uvođenja vanrednih izbora, zato što smatra da bi njihovo organizovanje bilo udarac na osiromašene budžete, a pitanje je da li bi doveli do željenog rezultata.

"Mislim da je problem u našem političkom mentalitetu, koji je teško promijeniti u smislu da se oni koji su izabrani odgovorno ponašaju prema onima koji su ih birali. A to podrazumijeva vrlo odgovoran pristup formiranja vlasti koji treba da bude dio političke kulture", istakla je Topićeva.

Ona je navela da ne vidi efikasan način kako izvršiti pritisak da se ponašanje politčkih elita promijeni.

"Ponašaju se kao da se njih ne dotiče ishod tih pregovora iako vrlo dobro znamo da ovaj proces u formiranju vlasti ima direktne konotacije na standard običnih građana", istakla je Topićeva.

Ivana Marić, analitičar, ne podržava ideju za uvođenje instituta vanrednih izbora zato što misli da svaka politička stranka ima svoju izbornu bazu koja će za nju glasati, bez obzira na to kako se te stranke ponašaju dok su u vlasti. Ona to potkrepljuje činjenicom da je u FBiH na prošlim izborima kažnjen samo SDP, dok su ostale stranke koje su bile s njima u vlasti prošle jednako dobro ili su čak dobile više glasova.

"Kod nas je već postala tradicija da nijedna stranka jednostavno ne pokazuje sklonost da brzo formira vlast kroz postizanje kakvog-takvog kompromisa. Sada u FBiH imamo samo tri stranke, a ne mogu se dogovoriti tako da bi ponavljanje izbora samo koštalo građane BiH, ali oni ne bi ništa dobili", istakla je ona.

U CIK BiH rekli su da je institut vanrednih izbora moguće uvesti samo kroz izmjenu Izbornog zakona BiH i bez promjena Ustava, ali da ta odluka nije na toj instituciji nego na političkim predstavnicima.