Nadležni tvrde da je značajan broj klizišta aktivan, a veliki broj nastao je ili se aktivirao nakon poplava 2014. godine.  

Stanje po entitetima

"U FBiH je približno 8.000 klizišta, tj. oko 2.000 aktivnih klizišta (u Kantonu Sarajevo evidentirano je više od 1.100 klizišta). Najugoženija područja su Tuzla, Sarajevo, Zenica, Maglaj, Kakanj, Kalesija, Sapna, Tešanj i Zavidovići. U Republici Srpskoj je oko 2.000 klizišta i najugroženija područja su Banjaluka, Doboj, Zvornik, Foča i Šipovo", navedeno je u Strategiji za smanjenje rizika od katastrofa u BiH 2026 -2030. godine.

Uništeni putevi i kuće

U ovom dokumentu, čiji je autor Ministarstvo bezbjednosti BiH, istaknuta je procjena da u Brčko distriktu ima nekoliko desetina klizišta. 

"Tokom zadnjih decenija u BiH je aktiviran značajan broj klizišta. Veliki broj puteva, domaćinstava i drugih objekata bili su djelimično ili potpuno uništeni, što je direktno ili indirektno bilo uzrokovano klizištima. Glavna klizišta pojavila su se na mjestima gdje je identifikovano klizanje drobeži (osuline), te klizanje i osipanje zemlje", istaknuto je u spomenutom dokumentu.

Kako je naglašeno, pregledom pripremljenosti za pojavu spomenutih  klizišta došlo se do zaključka da su potrebne velike promjene u fazi prije (zbog nedovoljnosti planova i preventivnih mjera), a da su potrebna prilagođavanja kapaciteta za odgovor i ublažavanje za vrijeme i kapaciteta za oporavak poslije incidenta.