Semberski pčelar Budimir Gavrić ima tridesetak pčelinjih društava. Med još nije vrcao jer je pčelinja ispaša ovog proljeća bila loša.

- Prošle godine nisam uopšte vrcao med jer pčele ne bi mogle da prezime. Ove ću to raditi, ali sačekaću još koji dan. Bagremova paša bila je skromna pa se uzdam da će lipova biti bolja - kaže dugodišnji pčelar.

Očekuje prosječan prinos od desetak kilograma po košnici. 

- Uporan i istrajan rad i održavanje pčelinjaka dugoročno se isplate. Med prodajemo po cijeni od 20 KM po kilogramu, što je na prošlogodišnjem niovu. Nažalost, u prodaji se nalaze i značajne količine patvorenog meda,  uglavnom, iz uvoza. Nelojalna konkurencija nas dodatno ugrožava – kaže Gavrić za portal infobijeljina.

Početkom medonosne sezone nije naročito zadovoljan ni Bojan Nešković. U tri stacionarna pčelinjaka, dva u Semberiji i jednom na Romaniji, ima oko 300 pčelinjih društava. 

- Vrcali smo bagremov med. Prinos je u prosjeku oko 12 kilograma po košnici. Nadamo se da će ova, pčelarska godina, ipak biti bolja od prethodne – kaže Bojan za InfoBijeljinu.

On upozara na značaj pčela.

- Od ovih vrijednih radilica  zavisi opstanak zdravog ekosistema, ljudi i životinja, jer imaju ključnu ulogu u održavanju ravnoteže u prirodi. I poljoprivreda zavisi upravo od pčela. To je naročito važno za žitnice, kao što je Semberija. Zato se mora više raditi na podizanju svijesti o njihovom značaju - kaže ovaj ugledni pčelar. 

Iako zahtjeva znanje, predan rad i značajna ulaganja, zahvaljujući odličnim prirodnim i klimatskim preduslovima, sve više je onih u sembersko-majevičkoj regiji koji se opredeljuje za pčelarenje kao dopunsku djelatnost. Na području Semberije registrovano je 211 pčelara sa 10.939 košnica.