Klimatske promjene, koje donose velike suše i temperaturne oscilacije, ne pogoduju pčelarenju. Ovogodišnja sezona nije bila posebno dobra za semberske pčelare, a prosječan prinos meda je oko 10 kilograma po košnici.
Pčelarenje je mnogim pčelarima samo hobi i dodatan posao, ali ima i onih koji nastoje proširiti djelatnost kako bi obogatili kućni budžet i obezbjedili redovne prihode. Porodica Obrenović u selu Kojčinovac pčelinjak je zasnovala prije tri decenije i sada imaju nešto više od sedamdeset košnica. Uskoro otvaraju prvu api komoru u Semberiji.
- Oduvijek smo svjesni značaja pčelinjiih društava, ljekovitosti meda i drugih pčelninjih proizvoda. Kada otvorite sanduk osjetite taj opuštajući i blagotvorni miris. Malo smo se raspitivali, istraživali na internetu i kada smo saznali dejstva api komore, odnosno da inhalacija vazduhom iz košnica može da pomogne liječenje brojnih zdravstvenih problema, opredijelili smo se za ovaj projekat. Izgradili objekat na pčelinjaku i nabavili opremu. Lokacija, izloacija, komunalna infarstruktura, sve je to iziskivalo sredstva, ali uspjeli smo – kaže Ilija Obrenović za portal InfoBijeljina.
Na imanju Obrenovića obilježena je i takozvana Pčelarska nova godina, okupljanje pčelara na kraju sezone. Ovo je prilika da se sumiraju rezultati i ukaže na probleme i potencijale pčelarenja.
Srećko Simeunović iz Upravnog odbora Udruženja pčelara Bijeljina kaže da uprkos malim podsticajima koji iznose 10 KM po košnici, pčelarstvo ima perspektivu na oovm području.
- Moramo raditi na unapređenju saradnje sa voćarima. Neophodno je pojačati i inspekcijske kontrole kako bismo spriječili nelojalnu konkurenciju jer je nekvalitetnog meda na tržištu sve više – ističe Simeunović.
Na području Semberije registrovano je 211 pčelara sa 10.939 košnica. Pčelari pozivaju republičke i lokalne vlasti da urade više za opstanak pčelarstva kroz povećanje podsticaja, sadnju medonosnog bilja i organizovanje predavanja za pčelare.