U Republici Srpskoj počela je jesenja sjetva, a poljoprivrednici se nadaju da će im idućih dana vrijeme ići na ruku i da će biti padavina, da bi zasijali više ozimih kultura nego ranijih godina.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i mljekara RS Vladimir Usorac kaže da će ove jeseni mnoga domaćinstva nastojati da zasiju što više graška i raznih trava koje se uglavnom koriste za ishranu stoke.
- Ako bude kiše i zemlja dozvoli da se obrađuje, zasijaćemo daleko više graška, grahorica i svih ozimih kultura za ishranu stoke, koje mogu da stignu do maja i ne zavise od suše - istakao je Usorac.
Mnoge oranice naći će se i pod pšenicom, ali, kako kaže Usorac, sijanje ove kulture u idućem periodu više se planira zbog slame, nego zbog zrna.
- Zbog problema sa otkupom, manje će ove godine svakako biti zasijana pšenica - kazao je Usorac.
Osim straha od lošeg vremena, poljoprivrednike svake godine, kako ističe Usorac, muči i nedostatak novca.
- Veliki broj poljoprivrednika nema novca za jesenju sjetvu. Skupa nafta i repromaterijal mogu i te kako negativno da utiču na količinu zasijanih oranica - dodao je Usorac i istakao da će mljekari sijati velike površine stočnog graška, grahorice i ozimih kultura, jer one ne zavise mnogo od vremenskih uslova.
- Ne smijemo više ostati Bogu na milosti i čekati da li će u ljetnom periodu biti kiše ili ne. I kukuruz ćemo sijati, ali sve manje – dodao je Usorac.
Poljoprivrednik iz Lijevča polja Draško Banjac kaže da je posljednjih nekoliko godina bio težak period za sve koji su se bavili poljoprivredom.
- Poplave, suša, pa grad, sve su to nedaće koje su zadesile nas poljoprivrednike - istakao je Banjac i dodao da mnogi i sada strahuju od vremenskih neprilika pred jesenju sjetvu.
Poljoprivrednici su lani u okviru jesenje sjetve zasijali oko 15.000 hektara obradivih površina. Ove godine je planirano da bude koji hektar više, ali samo ako vremenske prilike dozvole.
- Kiša će ublažiti posljedice suše kod usjeva i doprinijeće poboljšanju vlažnosti zemljišta, što je važno za obradu i predstojeću jesenju sjetvu - poručuju agrometeorolozi Hidrometeorološkog zavoda RS.
Kukuruzu i soji, koji su sušom najugroženije kulture, na parcelama gdje je došlo do sušenja listova ili cijelih biljaka, kiša ne može da pomogne.
Međutim, tamo gdje još ima zelenih listova može doći do djelimičnog oporavka i umanjenja štete od suše. Pad temperature povoljan je za obavljanje poljoprivrednih radova.
Šteta od suše
Gubici u poljoprivredi Srpske zbog suše i grada u ovoj godini će premašiti 170 miliona maraka, procjenjuju u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.
Vlada RS usvojila je prošlog mjeseca informaciju o uticaju suše na poljoprivrednu proizvodnju u 2015. godini, u kojoj je navedeno da su posebno ugrožene najznačajnije poljoprivredne regije Semberija, Posavina i Lijevče polje, što će izazvati ogromne gubitke u proizvodnji.