"Kukuruz sada praktično raste na difuznoj svjetlosti, kao da je stavljen u plastenik", pojašnjava Zarić. 

On kaže da količine padavina nisu neuobičajene za ovaj period godine, ali da je problem veliki broj kišnih dana što fizički onemogućava rad u poljima. 

Zarić je naveo da je za usjeve nepovoljna i niska temperatura koja je u aprilu bila u prosjeku pet stepeni Celzijusovih, uz pojavu i mraza, a posljednjih dana prosječna temperatura na području Semberije je 12 stepeni. 

On podsjeća da je kukuruz toploljubiva biljka koja za razvoj treba optimalnu temperaturu od 22 do 25 stepeni, sve ispod 15 stepeni je ograničavajuće i usporava njegov početni rast. 

"Ove niže temperature usporavaju fiziološke procese u listu, poremećen je sam tok fotosinteze i zbog toga nam je sav kukuruz u polju žut", pojašnjava Zarić. 

Prema njegovim riječima, niska temperatura i velike padavine poremetile su i korijeni sistem kukuruza koji je u fazi ukorjenjavanja, a u ovakvim uslovima biljke se plitko ukorjenjavaju, jer su im voda i hrana nadohvat u plićem sloju zemljišta. 

"Ovo može da bude veoma opasno ukoliko se ponove ljetne suše iz 2012. i naročito 2015. godine jer usjevi sa plitkim korijenom znatno teže podnose sušu", kaže Zarić. 

On ističe da će se kukuruz oporaviti i pozeleniti sa dolaskom sunčanih dana, kada će biti omogućeno da se zemljište kultivira. 

Prema ocjeni stručnjaka, velike padavine i niska temperatura i kod pšenice, koja je u kritičnoj fazi klasanja i cvjetanja, povećavaju rizik za nastanak bolesti klasa, a riječ je o vrsti gljivice "fuzarijum". 

Zarić kaže da to može dovesti do smanjenja prinosa, posebno kvaliteta pšenice, a time i do njene niže tržišne vrijednosti. 

Uz mnogo lošeg po agrar, on navodi da je dobro barem to što je višednevna kiša u Semberiji lagana, pa zemljište lakše upija vodu i propušta je u dublje slojeve.