Do ketoze se dolazi određenom vrstom ishrane, tačnije ketogenom dijetom koja uključuje konzumaciju namirnica koje ne sadrže ugljenehidrate, a umjesto toga se konzumira više masti. Ovom dijetom se vrlo brzo gube kilogrami, ali ima i nekih nedostataka.

 

Kod unošenja namirnica koje ne sadrže ugljenehidrate pada nivo insulina u tijelu, a masne kiseline se potom oslobađaju u velikim količinama iz zaliha tjelesne masti. Neke od tih kiselina se onda prenose u jetru, gdje oksidiraju i pretvaraju se u ketone (spojevi koji nastaju kada tijelo nema dovoljno insulina koji pretvara glukozu u energiju pa tijelo umjesto toga koristi masti i stvaraju se ketoni) koje onda tijelo koristi kao izvor energije.

 

Osoba koja je na ovoj dijeti dnevno treba unijeti najviše 50 grama ugljenihidrata. Upravo zato je važno iz ishrane izbaciti slatkiše, sokove, krompir, određeno voće i mahunarke.

 

Dakle, na ketogenoj dijeti se mogu jesti:

 

- ribe i plodovi mora

- određeno povrće (brokuli, cvjetača, krastavci, kelj, salata, masline, špinat, rajčica, tikvice, patlidžan, paprika)

- sirevi

- avokado

- meso

- jaja

- kokosovo i maslinovo ulje

- grčki jogurt

- orašasti plodovi i sjemenke

- bobičasto voće

- nezašećerena kafa i čaj

- tamna čokolada

Ipak, mnogi ljudi vrlo brzo odustane od ove dijete zbog umora koji se javlja na samom početku. Zato je potrebno krenuti postepeno i prvo lagano smanjiti ugljenehidrate u hrani, a potom ih u potpunosti izbaciti.

 

Ketogena dijeta vrlo je popularna jer se u kratkom periodu može izgubiti puno kilograma. Osim toga, ljudi koji su na ovoj dijeti s vremenom nauče jesti manje porcije i smanjiti nivo ugljenihidrata u ishrani. Takođe, osobe na ovoj dijeti se osjećaju manje gladnima zbog ketoze.

 

Neki se naučnici slažu kako ketoza i ketogena dijeta imaju još neke prednosti. Ketoza smanjuje rizik od bolesti srca, kao i od pojave bolesti kao što su dijabetes tipa 2 i Parkinsonove bolesti. Takođe, ljekari će nekada djecu koja imaju epilepsiju staviti na ovu dijetu jer ona sprječava pojavu čestih napada.

 

Na samom početku dijete, odnosno ketoze mogu se pojaviti glavobolja, zatvor ili proliv, visoki holesterol i neugodan zadah. Isto tako ljudi koji prestanu jesti ugljenehidrate žale se na umor, slabost i manjak energije dok se tijelo ne navikne na ovo stanje. Još jedan simptom je i nesanica i buđenje po noći. Ovi simptomi nestaju nakon nekoliko dana ili sedmica dijete.

 

Takođe, ovakav način ishrane može uzrokovati pojavu bubrežnog kamenca i zato je važno piti puno tečnosti. Ketoza može izazvati i nedostatak određenih vitamina i minerala u tijelu kao što su selenij, magnezijum, fosfor, kao i nedostatak vitamina B i vitamina C.

 

Osobe koje uzimaju lijekove ili imaju određene zdravstvene probleme bi se prije ove dijete trebale konsultovati sa ljekarom.

 

Dakle, ketoza je stanje u kojem tijelo umjesto ugljenihidrata koristi masti, odnosno ketone za energiju. Do ketoze se može doći ketogenom dijetom kojoj je fokus unošenje što više masti u organizam, a izbjegavanje ugljenihidrata. Iako je ova dijeta odlična za gubitak kilograma, ima i nekoliko nuspojava.