"Najveći dio snova jednog vernika je ostvaren, a sin Bakir će inšalah da ostvari i ostatak", istakao je Kecmanović, aludirajući na izjavu koju je Alija iznio braneći se pred sudom u procesu koji je vođen protiv njega kao autora "Islamske deklaracije", rekavši da su u njoj oličeni "samo snovi jednog vjernika". 

Kecmanović je u autorskom tekstu za beogradsku "Politiku" ukazao da je Alijin prvi korak bila reislamizacija BiH i građenje brojnih bogomolja za potrebe vjernika, drugi i realizovan korak je bio udaljavanje od hrišćana oba vjerozakona i njihovo svođenje na simboličan procenat, a treći uključivanje potonjih Bošnjaka u "zajednicu muslimana od Maroka do Indonezije". 

"Četvrti korak, isto tako zapisan u Islamskoj deklaraciji podrazumijeva da muslimani kada postanu većina nametnu svima šerijat. Alija nije dočekao samo ostvarenje tog dijela snova, ali Bakir, sin i nasljednik, kako sam reče, očevu knjigu uvijek drži na stolu", istakao je Kecmanović. 

Prema njegovim riječima, otud i dvogodišnje otezanje publikovanja rezultata posljednjeg popisa u BiH. 

"Onih spornih 51 odsto koji žive u inostranstvu treba da dohvate 51 odsto. Jeste da bi to bila samo statistička činjenica koji ne utiče na konstitutivni status ostala dva naroda, ali šta vrijedi kada u Islamskoj deklaraciji jasno piše da većina obezbjeđuje šerijatsku državu", rekao je Kecmanović. 

Kada je početkom devedesetih godina prošlog vijeka Radovan Karadžić prvi optužio Aliju Izetbegovića da hoće da napravi islamsku državu to je, podsjeća Kecmanović, ne samo u "Špiglu" tretirano kao "srpska ratnopropagandna konstrukcija". 

"Umjesto odgovora Izetbegović je na promotivnom skupu SDA rekao - Nas optužuju da hoćemo da pravimo islamsku državu. Pitam vas braćo i sestre da li mi to zaista hoćemo. Na retoričko pitanje lidera iz mase se prolomilo: hoćemo, hoćemo. Zbunjen nesporazumom Izetbegović ih je tada utišao riječima - nećemo, braćo i sestre, nije još vrijeme", podsjetio je Kecmanović.