No, to nije ni jedini ni najveći problem, jer na nekim od graničnih prelaza, kao što je onaj na sjeveru, prema Zadru, sa Hrvatskom,  graničari i carinici nemaju struje, vode, sanitarni čvor, a i griju se na drva.

Na bh. graničnim prelazima veoma je i mali broj policajki, a službenici koji inače rade specifične poslove i nose različite vrste oružja policijske preglede nisu obavili još od 2007. i 2008. godine.

Na sve ovo upozoren je Nezavisni odbor za žalbe građana na rad policijskih tijela i policijskih službi BiH Parlamentarne skupštine BiH.

Odbor je zbog pritužbi koje su stigle i od samih policijskih službenika, u ovom slučaju graničara i carinika, u ovoj sedmici obišao neke granične prelaze u BiH. Posjetili su granične prelaze u Bihaću, Brčkom i Bijeljini i razgovarali na terenu sa službenicima.

Borislav Radić, zamjenik predsjedavajućeg ovog odbora, kaže da su posjete obavili kako bi se na licu mjesta informisali o uslovima rada, provjerili situaciju na terenu, jer su ovi prelazi moguće rute migranata, ako bi izbjeglice krenule ka BiH.

"Kada je u pitanju područje Bihaća, terenski granični prelaz prema Zadru je kritičan. Uslovi rada su, blago rečeno, katastrofalni. Nemaju sruje, vode, griju se na drva", rekao je Radić.

Prelaz Izačić je jedan od bolje opremljenih, međutim, kako ističe Radić, i on ima problem sa video-nadzorom. Ista situacija je i na prelazu na Rači, koji takođe nema video-nadzor, a jedan je od modernijih. Ova dva prelaza godišnje pređe oko milion i po do dva miliona ljudi. Problem s prelazom u Brčkom, osim video-nadzora, je i taj što je usred grada i što često gužve izazivaju nezadovoljstvo kod građana, ali i graničara i carinika.

Dragan Krvavac, predsjednik Sindikata radnika Granične policije BiH, ističe da za njegova mandata nije bilo pritužbi na uslove rada, ali da zna da su takve prijave stizale bivšem  rukovodstvu Sindikata.

Ratko Kovačević, portparol UIO BiH, kaže da je UIO odlukom Vijeća ministara BiH povjerevala upravljanje i održavanje objekata Uprave i graničnih prelaza u BiH, te da je UIO napravila plan godišnjih aktivnosti na poboljšanju uslova rada graničnih kontrolnih organa.

"Kako su dosadašnji  budžeti UIO bili restriktivni, a ne razvojni, Uprava je učinila maksimalne napore da jako mala odobrena finansijska sredstva upotrijebi što je moguće racionalnije i efikasnije. Napominjemo da dosadašnja odobrena sredstva nisu zadovoljavala ni  minimum potreba", rekao je Kovačević.

Iz UIO BiH naglašavaju da stanje na graničnim prelazima nije na zadovoljavajućem nivou,  samo trinaest zadovoljava standarde i uslove, a da bi granični prelazi bili izgrađeni u skladu s Pravilnikom o standardima i uslovima izgrađenosti i opremljenosti graničnih prelaza, neophodno je izdvojiti oko 50 miliona KM.

Sanela Dujković, portparol Granične policije, kazala je da je GP upoznata se informacijom o pritužbama. Osvrnula se i na  zaključak Odbora da  na graničnim prelazima nema dovoljno žena, te dodala da u svakoj organizacijskoj jedinici GP BiH zaposlena je najmanje jedna službenica, čime se rješava problem poduzimanja policijskih radnji prema ženama.

Zahtjevi opravdani

Član Mješovite komisije za praćenje sprovođenja ugovora između BiH i Hrvatske o graničnim prelazima Božo Zovko rekao je u petak da su opravdani zahtjevi opštine Novi Grad za otvaranje graničnog prelaza sa Hrvatskom u ovoj opštini za teretni saobraćaj. Zovko je dodao da hrvatska strana smatra da ne postoji odgovarajuća infrastruktura za to.

On je najavio da će na sljedećem sastanku Komisije biti razmatran zahtjev opštine Kozarska Dubica za prekategorizaciju graničnog prelaza u centru Kozarske Dubice i naglasio da je taj zahtjev ocijenjen opravdanim.