Kako piše u ovim podacima, uvoz je tokom cijele prošle godine iznosio 30,43 milijarde KM, dok je izvoz u istom periodu bio oko 16,61 milijardu KM.

Poredeći sa 2023. godinom, uvoz je veći, dok je izvoz manji.

Tako je tokom 2023. godine uvoz iznosio 29,95 milijardi KM, dok je izvoz bio 17,05 milijardi KM.

Što se tiče prošle godine, najviše se izvozilo u Hrvatsku za 2,62 milijarde KM, Njemačku za 2,49 milijardi KM, Srbiju za 1,85 milijardi KM, Austriju 1,63 milijardi KM, te Sloveniju 1,45 milijardi KM.

Najviše se uvozilo iz Hrvatske za 5,87 milijardi KM, Srbije 4,03 milijardi KM, Njemačke 2,65 milijardi KM, Slovenije 2,53 milijardi KM, te Italije za 2,26 milijardi KM.

Mineralnih goriva, ulja i proizvoda njihove destilacije, te bitumenskih materija i mineralnih voskova je uvezeno za čak 3,66 milijardi KM.

Slijedi uvoz nuklearnih reaktora, kotlova, mašina te aparata i mehaničkih uređaja i njihovih dijelova za 2,72 milijardi KM, te vozila, osim šinskih vozila i njihovih dijelova i pribora za 2,47 milijardi KM.

Sa druge strane, tokom prošle godine je najviše izvezeno električnih mašina i opreme i njihovih dijelova, aparata za snimanje ili reprodukciju zvuka, televizijskih aparata za snimanje ili reprodukciju slike i zvuka i dijelova i pribora za te proizvode za 1,53 milijardi KM.

Dalje je najviše izvezeno nuklearnih reaktora, kotlova, mašina te aparata  i mehaničkih uređaja i njihovih dijelova za 1,37 milijardi KM, namještaja, nosača madraca, opreme za krevete i sličnih proizvoda (madraci, jastuci, i slični punjeni proizvodi), svjetiljki i drugih rasvjetnih tijela, koja nisu spomenuta niti uključena na drugom mjestu, osvijetljenih znakova, osvijetljenih pločica sa imenima ili slično, kao i montažnih zgrada za 1,18 milijardi KM.

Ekonomista Admir Čavalić kaže za "Nezavisne novine" da, nažalost, najviše zbog međunarodnih okolnosti, teško možemo očekivati oporavak izvoza.

"U ovoj godini čak možemo očekivati stagnaciju ili pad izvoza u ovoj godini prije svega zbog stanja njemačke ekonomije. Pratimo podatke i u decembru prošle godine, ali i sada u januaru, stvari se ne popravljaju, kako na ekonomskom, tako i na političkom stanju u Njemačkoj. Ovo nije dobro za BiH, ali ni za druge zemlje članice Evropske unije. Ovakvo stanje dekapacitira naše izvozne potencijale. Naša ekonomija oko 70 odsto vanjskotrgovinskih aktivnosti veže za ekonomiju EU, a centar te ekonomije je Njemačka. To je ono što kreira dozu pesimizma. Tu su i neke druge negativne ekonomske aktivnosti u kontekstu zakona, uredbi u samoj Bosni i Hercegovini", objasnio je Čavalić.