Prema ranijim najavama iz Gradske uprave, početkom juna trebalo je početi izgradnju zgrade - građevinska dozvola je odavno pribavljena, ali se još čeka na izbor izvođača radova. 

Srni je u Gradskoj upravi rečeno da je "kočnica" za početak posla nedostatak novca, te da čekaju priliv finansijskih sredstava koje je obezbijedila japanska Vlada posredstvom Međunarodne organizacije za migracije. 

"Pregovarali smo sa njima i postignut je dogovor da nam obezbijede dio sredstava kako bismo počeli sa radom i kako bismo, i uz naša sredstva, uspjeli da zgradu građevinski stavimo `pod krov`", rekao je Srni načelnik gradskog Odjeljenja za društvene djelatnosti Slavko Bašić. 

On je napomenuo da nije poznato zašto se ova organizacija "još nije odredila za dogovorena sredstva". Rekao je da svaki dan očekuju da se jave i proslijede novac, te dodao da sredstva koja je obećala Gradska uprava nisu sporna. 

Na ranije održanom sastanku predstavnika Centra za socijalni rad Bijeljina, rukovodstva grada i Međunarodne organizacije za migracije istaknuto je da je japanska Vlada za izgradnju nove zgrade obezbijedila 388.500 KM, a grad Bijeljina oko 200.000 KM. 

Inicijativa Centra za socijalni rad u Bijeljini za izgradnju nove zgrade godinama je čekala na red kako bi došla pred gradski parlament, na kojem je konačno odluka o tome i usvojena 2011. godine. Centar za socijalni rad ispoštovao je sve svoje obaveze u vezi sa ovim projektom. 

"Više od 10 godina postoje naša nastojanja da se ovo pitanje riješi. U februaru smo obaviješteni od Međunarodne organizacije za migracije da su od japanske Vlade dobili podršku za otvaranje dnevnog centra za djecu sa poteškoćama u razvoju, što je bila naša inicijativa. Nosilac kapitalnog projekta zgrade novog centra i dnevnog centra svakako bi trebalo da bude grad", rekao je Srni direktor ovog centra Milan Simeunović. 

Napominjući da su svi dokumenti i projekti spremni, Simeunović je naveo da je obezbijeđena i alternativna lokacija za smještaj Centra za socijalni rad. 

"Ni do danas, nažalost, zbog - kako su nam iz Međunarodne organizacije rekli - tehničkih razloga nismo dobili prijedlog memoranduma koji nam je obećan", kaže Simeunović. 

On navodi da će kompletan projekat izgradnje zgrade koštati skoro dva i po miliona KM, te da će Međunarodna organizacija posredovati samo u dijelu izgradnje dnevnog centra, koji bi trebalo da bude u istoj zgradi. 

Sadašnja zgrada bijeljinskog Centra za socijalni rad je montažna baraka iz sedamdesetih godina prošlog vijeka, koja je odavno izgubila upotrebnu vrijednost, a dodatnu štetu joj je pričinila i poplava 2014. godine. Ova zgrada je potpuno neadekvatna za obavljanje veoma odgovornih poslova zaposlenih u Centru. 

Istovremeno, predstavnici Udruženja za djecu oboljelu od autizma "Drugačiji svijet" takođe su nezadovoljni uslovima za rad, nakon što su nedavno od Gradske uprave na korištenje dobili prostorije koje su neadaptirane potrebama oboljelih od autizma. 

"Prostorije koje smo dobili na korištenje od lokalne zajednice su neuslovne, neadaptirane potrebama naše djece, odnosno korisnika. To je već nekoliko godina napuštena zanatska radnja, poplavljena i zapuštena, u koju nakon poplava niko nije kročio", rekla je Srni predsjednik Udruženja Vanja Blagić. 

Ona ističe da "ovo što je grad dodijelio" Udruženju samo pokazuje koliko su autistična djeca prihvaćena i cijenjena u društvu. 

"Činjenica kakav smo prostor dobili na korištenje nas pomalo razoružava jer time, nažalost, pokazuju koliko su naša djeca cijenjena u našem društvu, ali nam daje i snage da se izborimo i ni od čega, od nule, napravimo kutak za naše mališane - onakav kakav zaslužuju", rekla je Blagićeva. 

Ona smatra da su autistična djeca, u odnosu na drugu u Bijeljini, diskriminisana i zapostavljena. "Bolna je činjenica da u ovako velikom i razvijenom gradu ne postoji nijedna institucija koja bi zadovoljila njihove potrebe", kaže Blagićeva. 

Ona ističe da je cilj Udruženja da se u tom pogledu bori i promijeni stanje u gradu, te dodaje da je neophodno da se ovaj grad ugleda na iskustva u okruženju. 

"Borimo se za dnevni centar, ali i za trajno zbrinjavanje djece, oni će jednog dana ostati sami i neće uvijek biti djeca kada ostanu bez roditelja, bez bližnjih...", upozorava Blagićeva. 

Prostor koji je Udruženje "Drugačiji svijet" dobilo na korištenje ima 90 metara kvadratnih - pet prostorija i toalet, koji je, ističe Blagićeva, u katastrofalnom stanju. 

"Ipak, mi smo optimistični i vjerujemo da ćemo uz pomoć ljudi dobre volje i sopstvenim zalaganjem sve srediti i napraviti `mali raj` za našu djecu", navodi Blagićeva. 

Udruženje trenutno broji devet članova - dječaka različitog uzrasta, dok, prema informacijama Blagićeve, na području Bijeljine ima 30 registrovane djece sa autizmom.